MINISTAR ZA RAD, ZAPOŠLjAVANjE, BORAČKA I SOCIJALNA PITANjA ZORAN ĐORĐEVIĆ U ŽITIŠTU I NOVOJ CRNjI, O POTREBAMA KRAJNJIK KORISNIKA SOCIJALNIH PRIMANJA

Socijalne karte prvi iskorak ka zaštiti

Posete opštinama i centrima za socijalni rad pružaju nam potpun uvid o potrebama krajnjih korisnika socijalnih primanja. Prilikom boravka u Žitištu i Novoj Crnji upravo sam čuo to što nas interesuje. Problema ima, oni nama nisu uvek i predočeni, tako da to moramo da ispravimo. U Žitištu postoji problem u vezi sa naknadama gerontodomaćicama, o čemu nas nisu obavestili, i već od sledeće nedelje to ćemo rešiti. Veoma je važno da opštine dobro planiraju budžet.
Hteo bih da ukažem da su u toku pripreme za izdavanje socijalnih karata (prva faza ovog jula), koje će zaživeti do 2021. godine. Za nas je važno da imamo jasnu sliku kakva nam je socijalna zaštita, da znamo kome dajemo sredstva i da sve to bude transparentno – rekao je u subotu, prilikom poseta opštinama Žitište i Nova Crnja Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i naglasio da su izdvajanja za socijalnu zaštitu, iz godine u godinu, sve veća.

Podrška najstarijima
Žitištanski Centar za socijalni rad ima 2.031 korisnika. Angažovano je i deset gerontodomaćica, tri negovateljice, a pomoć u kući organizuje se za 71 korisnika. Zbog situacije koja to nalaže, angažovana su i dva lična pratioca. Prema rečima direktorke Jelene Ivančević, Centar brine i o 20 mališana sa posebnim potrebama.
O iskustvima u radu ove ustanove, socijalnoj situaciji u Opštini, kao i planovima za 2020. godinu, sa Zoranom Đorđevićem razgovarali su predsednik Opštine Mitar Vučurević i njegovi saradnici kao i načelnica Srednjobanatskog okruga Snežana Vučurević.
Nakon sastanka, ministar je posetio Dnevni boravak za stara lica lokalnog Centra za socijalni rad, a čije funkcionisanje delom finansira i resorno ministarstvo.
– Lokalna samouprava izdvaja iz budžeta šest do sedam odsto, još i za pojedinačne potrebe kao što su lični pratioci, gerontodomaćice… Mi smo jedna od lokalnih samouprava koja brine o korisnicima socijalnih prava. U tom smislu, uspostavićemo još bolju saradnju sa Centrom za socijalni rad kako bismo mogli da planiramo budžet za narednu godinu. Takođe, neophodno je i da se Centar za socijalni rad kadrovski ojača – istakao je Mitar Vučurević.

Zbrinuto 30 mališana
U Opštini Nova Crnja, Zoran Đorđević je najpre razgovarao sa predsednikom Vladimirim Brakusom i njegovim saradnicima, a bio je u Aleksandrovu, odnosno u Udruženju hraniteljskih porodica „Ono malo do sreće – Mića Vlahović”. Hraniteljskih porodica u ovom selu ima 20, a kako je rekla Jasmina Naumovski, predsednica Udruženja, još deset porodica ima uslove za hraniteljstvo. U selu je trenutno 30 dece bez roditeljskog staranja zbrinuto na ovaj način i ona u porodicama ostaju do punoletstva.
– Deca dobijaju ljubav, pažnju, brigu, socijalizaciju, redovno idu u školu, uključena su u plesne, sportske i druge klubove. Zanimljivo je da mnogi od njih ostaju u selu, tu zasnivaju porodice. Imamo i udruženje, okupljamo se u zgradi koju smo dobili od Opštine, organizujemo izlete, susrete – kaže Jasmina i naglašava dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad i direktorkom Ljiljanom Kovačević.
Vladimir Brakus je pohvalio rad Udruženja „Ono malo do sreće – Mića Vlahović” i istakao da mu podrška lokalne zajednice neće izostati, a da Aleksandrovo može da bude selo – primer humanosti.
Ministar Đorđević je razgovarao sa članovima hraniteljskih porodica, ali se i družio sa mališanima koji su ispunili dvorište – igralište. Zahvalivši se svima koji na ovakav način pružaju priliku deci bez roditelja da odrastu u porodici, da tu dobiju ljubav i negu i da završe školovanje, ministar je pitao šta im je neophodno. Odgovor je – ništa, imamo sve. Ipak, uz laptop koji su tog dana dobili od Ministarstva, priznali su da bi im na igralištu dobro došla trambolina. Takođe, za Udruženje će biti obezbeđen i ogrev.

  • SELO HRANITELJA
    Početkom pedesetih godina prošlog veka, u Aleksandrovu, tada Velikim Livadama, počeli su da se bave hraniteljstvom. Deca ostaju tu do punoletstva, do usvajanja ili ukoliko se pojave biološki roditelji koji su u situaciji da mogu da brinu o njima.
    Mića Vlahović, čije je ime dodato udruženju, stasao je u hraniteljskoj porodici. Poginuo je kao vojnik u ratu 1994. godine. Aleksandrovčani čuvaju sećanje na njega i polažu vence na njegov grob.
    Slađana Samolov je držala u rukama trogodišnju devojčicu. Pitamo je ko joj je ta prelepa devojčica, a odgovor je – kćerka. Mada je to jedna od tri devojčice o kojima se stara (Nataša, Iva i Katarina), Slađana im pruža svu ljubav za koju su, sticajem okolnosti, uskraćene u svojim porodicama.

MILENA BEČEJAC