KAKO SU SE BANAĆANI IGROM, PESMOM, OBIČAJIMA I RUKOTVORINAMA NEDAVNO PREDSTAVILI U „VILI JELENA” U BEOGRADU

Sose i Lale u srpskoj prestonici

  • Počelo je pesmom banatskom, u izvođenju „Gradnuličkih bisera”. Nadovezalo se sitno, lagano, banatsko kolo, ubrzavajući ritam energijom mladosti članova Kulturnog centra „Toza Marković”

 

XX REPORTAZE - 1 B Banatska prica

 

Banat – to su ljudi široka srca i tople duše. Banat su Srbi, Mađari, Rumuni, Slovaci, Rusini i raznolike nošnje koje svedoče o dugoj tradiciji. Banat su priče o multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, o zajedničkom življenju i povezanosti porodica, običaja…
Delić mozaika banatskog doživeli su nedavno vlasnici i posetioci „Vile Jelena” u Beogradu – članovi porodice Karić, diplomatskog kora, ambasadori Indije, Iraka… Sose i Lale došli su da im predstave deo bogatog banatskog etno nasleđa. Pridružili su im se mališani beogradskog Prihvatilišta za decu. Pokrovitelj je bila „Karić fondacija”, a organizator zrenjaninski Centar za ravnopravnost, Asocijacije za razvoj „Bagljaš” i izdavač knjige „Žene banatske” „Agrar pres”.
Počelo je pesmom „Gradnuličkih bisera” koje vodi Nada Berar. Nadovezalo se lagano banatsko kolo, ubrzavajući ritam energijom mladosti članova Kulturnog centra „Toza Marković” koje uigravaju braća Šerbule… O banatskom roglju pričao je muzejski savetnik Miodrag Cvetić… A gajdaš Vanja Ilijev sa „Seferinima”, podseća kako se čuvaju izvorna banatska pesma i instrument bez koga se nekada nisu mogli zamisliti susreti meštana….
Sve to začini Milorad Bibin nagrađivanim aforizmima, a Danica Sabo i Svetozar Sremac (Sosa i Lala) svedoče o karakteru Banaćana… Predstavljaju se preduzetnice i dame banatske – Zorica Stefanov iz Stajićeva, Iboja Madaras iz Mužlje, Eva Nemček iz Kovačice…. Poseban aplauz zaslužuje Kristina Terek, koja je nedavno, u ime KUD „Petefi” iz Mužlje, primila Zlatnu medalju od predsednika Srbije Tomislava Nikolića. Ona je uručila korpu sa povrćem – dar „Banatske bašte” – Nadi Macuri.
Simbolične poklone primili su i Dragomir J. Karić, počani konzul Belorusije i poslanik Narodne skupštine Srbije i Danica Karić, koja je na čelu „Karić fondacije”. Kaća Halasović, predsednica „Sve lepote sveta” obradovala je Danicu – preko glave joj je predala banatski kolač što simbolično znači da je blizu udaja.
U Banatskoj priči bile su i političarke, predsednica Skupštine grada Zrenjanina Eleonora Marjanović, predsednica SO Kikinda Aleksandra Majkić, poslanica republičke Skupštine Elvira Kovač, poslanica Skupštine Vojvodine Stojanka Lekić.
Pevale su na rumunskom jeziku devojke iz Torka, predstavila su se rukotvorinama udruženja iz Kikinde, Novih Kozaraca, Mokrina, Miloševa, Aradca, Zrenjanina, Ečke, Melenaca, Kovačice, Dolova, Crepaje, Belog Blata, Alibunara, Pančeva…. Stari zanati nisu zaboravljeni u Banatu – zlatovez, ikonopisanje, umetničko ukrašavanje i šivenje nojevih i guščijih jaja, tkanje, duborez, izrada sveća, violina, narodnih nošnji, pravljenje opanaka, proizvodnja keramike, tekstila… A na stolovima – kiflice, pite, proja, uštipci, krofne, štrudle sa sirom, makom, rogačem i višnjama, herovke, knedle, slatko, džemovi, voće u medu, likeri, vino…
Posetioci su se dugo zadržali i kraj kreativnih šešira, odeće i ukrasnih predmeta od pustovane vune, čiji su autori Mara Plavšić i Milica Rabasović. Pažnju su privukla i dela članova ULAZA, na čijem je čelu Vesna Cvetkov, kao i akademskih slikara. Među stvaraocima su Olgica Arađanski, Sandra Stanković, Mirna Rackov, Jelena Volkov, Danijela Arađanski, Viorika Magda, Eržebet Dorogi, Hilda Molnar, Sandra Stanić, Katarina Mandić, Vasilica Mariniku, Eva i Jan Nemček, Olgica Velimirov, Zoran Slijepčević…
Čula se i pesma o Pupinu, autora ove reportaže, izgovorena sve u banatskoj građanskoj nošnji. I obećanje Dragomira J. Karića da sve ovo zaslužuje da bude predstavljeno šire u Srbiji, ali i na inostranom tržištu.

BRANKA JAJIĆ