BRIGA O LJUBIMCIMA OBAVEZA JE VLASNIKA, ALI POTREBNA JE I PODRŠKA LOKALNE SAMOUPRAVE

Odgovorno vlasništvo – najbolja prevencija za pojavu pasa lutalica

Jedan od najvećih komunalnih problema, na koji često ukazuju i naši čitaoci, jesu psi lutalice. Za naknadu štete za ujede pasa (i mačaka) lutalica na osnovu poravnanja i sudskih presuda, grad je pre dve godine izdvojio oko 10 miliona dinara. Iako JKP „Čistoća i zelenilo” sprovodi program za smanjenje populacije napuštenih životinja na ulicama grada, iz udruženja za zaštitu životinja ističu da će lutalica biti manje i uz odgovornije ponašanje vlasnika.
ZA DRŽANJE LJUBIMACA NIJE DOVOLJNA SAMO LJUBAV
Na problem neodgovornog vlasništva pasa nedavno je u pismu redakciji ukazala i čitateljka Ankica Dekanj.
– Evidentno je da grad ne malu svotu novca daje za obeštećenja kao posledicu ujeda pasa lutalica, a bilo bi efikasnije da se ta sredstva usmere u besplatne sterilizacije. Naime, jedino efikasno sredstvo za nekontrolisano razmnožavanje pasa (i mačaka) jeste obavezna sterilizacija. Lutalice nisu pale sa neba, nego su posledica neodgovornog vlasništva.
Osim preporučene sterilizacije, briga oko ljubimaca podrazumeva još dosta obaveza, kojih mnogi vlasnici još uvek nisu svesni ili nemaju vremena ili novca da se time bave. Ova pitanja regulišu i propisi – Zakon o dobrobiti životinja, Zakon o veterinarstvu, kao i gradska Odluka o načinu držanja domaćih životinja i kućnih ljubimaca. Tako je, na primer, regulisano da se načinom držanja pasa ne sme izazivati patnja, strah ili stres životinja, pa se tako psima koji ne žive u stanu mora obezbediti boks ili kućica, a ljubimci se ne smeju ni stalno držati vezani na lancu, već eventulano na produženu vodilicu koja pruža više prostora za kretanje.
Osim toga, oni koji imaju pse, koji prema Pravilniku Ministarstva poljoprivrede spadaju u one koji mogu predstavljati opasnost po okolinu, svoje ljubimce moraju držati u prostoru iz kojeg ne mogu da pobegnu, uz istaknuto upozorenje „opasan pas”. Tu je zatim i obavezno obeležavanje pasa mikročipom, kao i vakcinisanje protiv besnila. Kada se ljubimac izvodi u šetnju, to mora biti na povocu, a u nekim slučajevima, u zavisnosti od rase i veličine psa, i sa zaštitnom korpom.
VIŠESTRUKA KONTROLA
Poštovanje ovih regulativa proveravaju Komunalna inspekcija, Odsek veterinarske inspekcije u Srednjobanatskom okrugu, a delom i Komunalna policija. Nadzor nad sprovođenjem Zakona o dobrobiti životinja obavlja veterinarska inspekcija u skladu sa godišnjim planom službenih kontrola, a takođe obavljaju i vanredne nadzore po predstavkama građana.
– U toku prošle i ove godine dobili smo pet predstavki građana, a kontrolom inspektora nisu utvrđene nepravilnosti po predmetu dobrobiti životinja. Češće su predstavke koje se ne odnose na uslove dobrobiti kućnih ljubimaca, već na smetanje (lavež, zavijanje, neprijatni mirisi i sl.), koje nastaje kao posledica držanja kućnih ljubimaca. Veterinarska inspekcija za utvrđene nepravilnosti podnosi inicijative za pokretanje prekršajnog postupka, a visina iznosa izrečenih kazni zavisi isključivo od odluke suda – navodi Slavka Kartal, šefica Odseka veterinarske inspekcije Srednjobanatskog okruga.
Da li se vlasnički psi izvode sa povocem i zaštitnom korpom, kontroliše Odeljenje komunalne policije, odbrane, vanrednih situacija i zajedničkih poslova, navodi načelnik Odeljenja Igor Virijević.
Odlukom Grada propisano je koliko kućnih ljubimaca ljudi mogu imati u svom domaćinstvu, a to proverava Komunalna inspekcija, objašnjavaju za naš List Šef Odseka komunalne i saobraćajne inspekcije, glavni inspektor Željko Brusin i zamenik načelnika Odeljenja inspekcije Nebojša Petrović.
– Kontrolišemo i broj ljubimaca, kao i da li je adekvatno držanje, i to najčešće po prijavi građana – na primer ako pas u nije u boksu ili vezan lancem, ako odlazi kod komšije. Ljudi uglavnom reaguju nakon naše intervencije, a mi kažnjavamo tek kada iscrpimo sve moguće metode, prvo opominjemo, upozoravamo, dajemo rok od recimo 10 dana da postupe – kaže Željko Brusin.
POTREBNO UVESTI DOTIRANJE STERILIZACIJA I ČIPOVANJA
Kako navodi zamenik načelnika Odeljenja inspekcije Nebojša Petrović, Komunalna inspekcija nije zadužena da kontroliše da li su psi u vlasništvu čipovani. Obeležavanje vlasničkih pasa prvi je korak u kontrolisanju populacije pasa, što se odnosi i na lutalice, a time će lakše moći da se sprovode vakcinacije i sterilizacije. Tako bi se, na primer, sprečilo da neželjeni štenci završavaju na ulici. Iako su to sve obaveze vlasnika, i Grad bi trebalo da pruži pomoć, smatra Aleksandra Radojčić, predsednica Udruženja „Zelene šape”.
– Sistemsko rešavanje problema napuštenih životinja, koje su prihvatile mnoge zemlje i koje se pokazalo vrlo uspešno, podrazumeva pre svega odgovorno vlasništvo ljubimaca. Ono se ogleda, između ostalog, u tome da sve životinje budu vakcinisane, čipovane i sterilisane. U gradu ne postoji adekvatna kaznena politika za neodgovorne vlasnike ljubimaca, niti program besplatnih sterilizacija i obeležavanja svake jedinke, što je nužno za rešavanje problema. U Udruženju smo pokušali da apliciramo za projekat besplatnih sterilizacija već dva puta putem konkursa koji raspisuje Grad, ali bezuspešno – kaže Aleksandra Radojčić, dodavši da su sami uspeli da prikupe sredstva za sterilizaciju za preko 200 životinja.
– Veliki broj ljudi nam se javlja i traži besplatne sterilizacije. Najčešće se javlja najugroženija kategorija građana koji nisu u mogućnosti da izdvoje novac i sterilišu, vakcinišu i čipuju svoje ljubimce. To je najveći problem jer ima volje ljudi za rešavanjem problema, ali treba im to omogućiti.
Prethodnih godina Grad je u nekoliko navrata u saradnji sa veterinarskim stanicama i JKP „Čistoća i zelenilo” organizovao besplatne i dotirane akcije čipovanja i vakcinacije pasa za koje je vladalo veliko interesovanje.

  • MALO ODGAJIVAČNICA REGISTROVANO
    Prema neki podacima, u Kinološki savez Srbije upisano je oko 2.500 odgajivačnica pasa. Međutim, obaveza, prema Zakonu o dobrobiti životinja, jeste da se odgajivačnice zavedu u Registar objekata za držanje životinja, Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Trenutno je u ovaj registar upisano 13 odgajivačnica pasa, nijedna sa područja Srednjobanatskog okruga, kako pokazuju podaci sa sajta Uprave za veterinu.
  • U STANU MOGU JEDAN PAS I TRI MAČKE
    Prema gradskoj Odluci o držanju kućnih ljubimaca, u objektima ili zgradama kolektivnog stanovanja, u jednom stanu može se držati najviše jedan pas i tri mačke, kao i pet ukrasnih ptica.U objektima ili zgradama kolektivnog stanovanja nije dozvoljeno da se kućni ljubimac drži na balkonu, terasi ili lođi, kao i da se uvode u liftove u trenutku kada lift koriste stanari. U garažama i podrumima koji su u sklopu objekata ili zgrada kolektivnog stanovanja nije dozvoljeno držanje kućnih ljubimaca. U dvorištu porodične stambene zgrade sa dva ili više stanova, vlasnik ili korisnik etažnog dela može držati najviše dva psa i tri mačke, uz prethodnu saglasnost većine etažnih vlasnika ili korisnika. U dvorištu individualnog stambenog objekta mogu se držati tri psa i četiri mačke, a njihov podmladak najduže do šest meseci starosti.

M. Maričić