ČLAN NEKADAŠNJE ŠAMPIONSKE GENERACIJE PROLETERA DRAGAN MIRKOV SADA JE USPEŠAN U DALJINSKOM I MASTERS PLIVANJU

Rečne struje su saveznici na trkama

Mirkov je lane isplivao 15 maratona, a formu održava tako što trenira tri puta nedeljno. Za razliku od „prve” plivačke karijere, „drugu” usklađuje sa porodičnim i profesionalnim životom

Pre blizu 38 godina u Zrenjaninu je proradio zatvoreni bazen, a to je, između ostalog, pomoglo da u Proleteru ponikne jedna od najuspešnijih generacija plivača. Oni su 1986. godine, u pionirskoj konkurenciji, bili ekipni prvaci Jugoslavije. U ekipi su bili Ines Mijatov, Maja Berbakov, Dušanka Kozlovački, Mirko Mirkov, Dragan Mirkov, Ljubodrag Slankamenac, Aleksandar Stanojević i drugi. Mnogi od njih bili su reprezentativci, osvajači medalja na prvenstvima Balkana, državni rekorderi i učesnici evropskih omladinskih šampionata. Tridesetak godina kasnije, plivači uspešne Proleterove generacije ponovo osvajaju priznanja.
Štafeta u sastavu Dragan Mirkov, Aleksandra Damjanović (rođena Turinski), Marijana Berbakov i Aleksandar Stanojević osvojila je septembra prošle godine peto mesto na Evropskom prvenstvu za veterane u vodenim sportovima, u konkurenciji 22 štafete.

I ISKUSTVO POMAŽE
Počelo je tako što je Dragan Mirkov pre nekoliko godina okupio svoje stare prijatelje plivače i krenuo na takmičenja u masters i daljinskom plivanju.
– Ovom sportu sam se vratio 2010. kada sam postao trener na bazenu, a 2014. godine prvi put sam učestvovao na masters prvenstvu Srbije. Tada sam „povukao” i svoje drugare iz detinjstva da se takođe vrate plivanju, između ostalog i da bih imao društvo (smeh). Ta ekipa funkcioniše gotovo u istom sastavu do danas, a tu su i starije kolege, bivši vaterpolisti Srđan Stefanović i Milan Milojević, kao i veliki sportski entuzijasta, uporni Aleksandar Anđelić, koji su članovi Kluba daljinskog i maratonskog plivanja Peskara – kaže Dragan Mirkov, nekadašnji prvak Jugoslavije u kraul stilu u pionirskoj konkurenciji. Do pre desetak godina u njegovom vlasništvu bili su pionirski državni rekordi na 400 m kraul u malom bazenu i na 1.500 u velikom. Upravo na dužinskim stazama bio je najuspešniji.
– Trenirao sam plivanje od osme do 17. godine. Onda sam prešao na vaterpolo, posle toga otišao u vojsku, pa upisao fakultet i prestao da se aktivno bavim plivanjem, sve dok nisam počeo da radim kao trener. U reke i jezera ranije nisam ulazio jer nisam voleo mutne vode, što sada nije slučaj – naglašava Mirkov.
Ne samo što se sada navikao na otvorene vode, već je, tokom četiri godine takmičenja u masters i daljinskom plivanju, naučio kako da mu rečne struje budu saveznici na trkama.
– Imam konkurente koji me redovno pobeđuje na mirnim vodama, ali od avgusta, kada počne sezona takmičenja na rekama, na iskustvo ih dobijam jer se ne plašim – plivam uvek sredinom reke, tražim maticu i lakše mi je nego njima. Imam iza sebe mnogo trka, umem da pojačam i da smanjim tempo kada je potrebno. I kada plivamo uzvodno, takođe se dobro snalazim – objašnjava Mirkov.

HLADNA VODA NIJE IZGOVOR
Poslednjih godina raste popularnost ovog sporta, pa na plivačkim maratonima ima i više od 100 učesnika, koji imaju od 10 pa do 80 godina. Pliva se u Beogradu na Adi Međici, na Tisi u Kanjiži i u Molu, na Savi u Šapcu…
– Leti po svim vremenskim uslovima može da se pliva, nema izgovora: hladna voda, pada kiša, jedino se u slučaju grmljavine odlaže takmičenje. Imamo trke od sredine juna do kraja avgusta, ali sezona može da se produži i do septembra jer svake godine ima mnogo zainteresovanih koji žele da organizuju plivačke maratone u svom gradu. Imam ideju da i Proleter dobije trku, na primer tokom „Dana piva”, na jezeru u centru grada – priča naš sagovornik.
Mirkov je lane isplivao 15 maratona, a formu održava tako što trenira tri puta nedeljno. Za razliku od „prve” plivačke karijere, Dragan svoju „drugu” karijeru usklađuje sa porodičnim i profesionalnim životom ( po struci je arhitekta). U tome ga motiviše ljubav prema aktivnom načinu života, prirodi, druženju i takmičenjima. Takođe, tu je i želja da prepliva Bosfor i Lamanš i da ispliva oko ostrva Krf kao znak počasti stradalim srpskim vojnicima.

  • PRVACI DRŽAVE
    Među najuspešnijima u svojim kategorijama na prošlogodišnjem državnom kupu u daljinskom i masters plivanju bili su članovi Proletera: Slađana Tomić Gostojić, Vladimir Petraš i Dragan Mirkov. Slađana Gostojić Tomić je druga u generalnom plasmanu u kategoriji od 50 do 54 godine. Vladimir Petraš je prvak u kategoriji 17-18 godina, iako je učestvovao na samo četiri maratona ove sezone. Prvi na listi u svojoj konkurenciji (40–44) jeste i Dragan Mirkov. Četvrto mesto zauzeo je u apsolutnom generalnom plasmanu, što je njegov najveći uspeh. Kako kaže, prethodnih godina bio je najstariji plivač koji je ušao među pet najboljih u apsolutnom plasmanu.

 

  • USPEŠNI U STRUCI I PLIVANJU
    Zrenjaninski tim na Evropskom prvenstvu u Sloveniji činilo je petoro članova. Marijana Berbakov je bivša prvakinja i rekorderka Srbije i Jugoslavije delfin i kraul stilom u svim kategorijama, bivša juniorska reprezentativka, učesnica balkanskih i evropskih prvenstava. Živi u Salcburgu, gde i radi kao kustoskinja i menadžerka u svojoj umetničkoj galeriji.
    Aleksandra Damnjanović (rođena Turinski) bivša je prvakinja Srbije kraul stilom u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Po struci je inženjerka šumarstva i živi i radi u Beogradu. Slađana Tomić Gostojić bavila se plivanjem u detinjstvu. Po struci je farmaceutkinja i zaposlena je u Apotekarskoj ustanovi Zrenjanin. Aleksandar Stanojević je nekadašnji prvak Srbije leđnim stilom u pionirskoj, kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj kategoriji. Danas je menadžer, fotograf, bavi se osiguranjem u Zrenjaninu gde živi. Dragan Mirkov je bio prvak Jugoslavije kraul stilom u pionirskoj kategoriji i rekorder Srbije u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Arhitekta je i radi u Gradskoj upravi u Zrenjaninu, a takođe je i dobrovoljni davalac krvi. Ponekad se ovoj grupi pridruže Vladimir Filipaš, Nikola Gogić i Vićentije Darijević.

M. MARIČIĆ