Da li su u Zrenjaninu usklađeni ponuda i tražnja radne snage?

dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Utisak je da na tržištu rada na području grada Zrenjanina postoji kontinuirana neusklađenost između ponude i tražnje za radnom snagom. U pitanju je „nepoklapanje” potreba poslodavaca (tražnja) sa „zalihama” radne snage (ponuda), odnosno sa obrazovnom i starosnom strukturom, te znanjima, veštinama i kompetencijama lica koja se na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) vode kao nezaposlena.
Osnovni rezultati koje ovde iznosimo deo su nalaza do kojih se došlo tokom izrade projekta pod nazivom „Istraživanje mogućnosti za usklađivanje ponude i tražnje na tržištu rada u Zrenjaninu” koje je sprovela Asocijacija „Banat-info” u drugoj polovini 2019. godine za potrebe donosilaca odluka u gradu Zrenjaninu.

U toku 2018. godine preko NSZ-a poslodavci su potraživali 2.753 radnika. Prema stepenu stručne spreme struktura tražnje izgledala je ovako: I – 40%, II – 3%, III – 38%, IV – 12%, V – 0,5%, VI – 2,3%, VII – 4,2%. Čak 93% od ukupnog broja radnika koje su poslodavci tražili preko NSZ-a (odnosno njih 2.559) se odnosilo na kvalifikacije do 4. stepena stručne spreme (završena srednja škola). Od toga, na primer, tražilo se čak 610 radnika bez stručne spreme i 401 radnik za radno mesto „Manipulant u proizvodnji kablova i provodnika”. Najtraženija zanimanja, prema prijavljenim potrebama poslodavaca tokom 2018. godine bila su krojač, tesar, mesar, vozač drumskog vozila, zidar, zatim elektroenergetski tehničar i administrativni tehničar.
Na osnovu raspoloživih podataka, došlo se do sledećih relevantnih zaključaka, koji bi mogli biti dobra polazna osnova za kreiranje preporuka i mera za donosioce odluka u gradu Zrenjaninu u oblasti obrazovanja (formalnog i neformalnog) i tržišta rada. Prvo, nezaposlenost u gradu Zrenjaninu ima dugoročan karakter. U strukturi nezaposlenih lica ima skoro 60% onih koji su dugogorčno nezaposleni (traže posao duže od 12 meseci), odnosno od ukupnog broja lica koja se na evidenciji NSZ-a vode kao nezaposleni (njih 10.600), čak 6.287 lica traži posao duže od 1 godine. Drugo, nepovoljna je starosna struktura nezaposlenih koji se vode u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Naime, od ukupnog broja nezaposlenih, njih 80% je starije od 30 godina, dok je 58% njih starije od 40 godina. Treće, obrazovna struktura nezaposlenih takođe se ne može oceniti kao povoljna – čak 88% evidentiranih nezaposlenih lica ima najviše završen 4. stepen stručne spreme (srednja škola). Četvrto, empirijski je utvrđeno nepoklapanje ponude i tražnje za radnom snagom. Viška ponude ima u slučaju brojnih obrazovnih profila i struka (npr. obrađivači metala, elektromehaničari, mehaničari i mašinisti, hemičari, tekstilci, različiti ekonomisti itd.). Peto, upoređivanjem podataka o upisnim kvotama za školsku 2019/2020. godinu srednjih škola u Zrenjaninu (ima ih 7), Visoke tehničke škole strukovnih studija u Zrenjaninu i Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin” sa profilima koje su poslodavci tražili prethodne godine na tržištu rada, može se doći do zaključka da ni obrazovni profili koji se školuju u Zrenjaninu, te predstavljaju, iz godine u godinu, novu ponudu na tržištu rada nisu u najboljoj meri usklađeni sa onim što je privreda tražila na tržištu radne snage tokom poslednjih godina.