DR DRAGANA SABOVLJEV O NAGRADI ZA NAJBOLjEG BIBLIOTEKARA ZA 2019.

Priznanje i podsticaj za rad, izazov, ali i odgovornost

Svake godine, 14. decembra, na Dan bibliotekara Srbije, Bibliotekarsko društvo Srbije – udruženje zaposlenih u bibliotečko-informacionoj delatnosti, dodeljuje nagrade istaknutim stručnjacima u više segmenata, među kojima je i Nagrada za najboljeg bibliotekara tekuće godine.
Protekle 2019. ovu nagradu ravnopravno su podelile dr Dragana Sabovljev, diplomirana bibliotekarka savetnica Gradske narodne biblioteke ,,Žarko Zrenjanin” i njena koleginica Milica Matijević iz Biblioteke „Dimitrije Tucović” u Lazarevcu.
Više o samoj nagradi i koliko joj ona znači u daljem radu za naš list govorila je dr Dragana Sabovljev.

Dugo godina ste u zrenjaninskoj Biblioteci i obavljali ste mnoge važne i odgovorne poslove. Recite nam nešto više o vašem radu?
– Komisija Društva je ove godine, koliko smo saznali iz obrazloženja, izabrala nas dve iz različitih područja delovanja. Milica Matijević je izuzetan stručnjak kada su u pitanju rad sa decom, izrada projekata i saradnja sa kolegama iz čitavog sveta, dok moj rad nije toliko tipičan za nekoga ko radi u javnoj biblioteci. Naime, više od 23 godine sam zaposlena u Gradskoj narodnoj biblioteci „Žarko Zrenjanin” koja je specifična po tome što, pored osnovne, bibliotečko-informacione delatnosti, ima svoju izdavačku delatnost, knjigoveznicu, štampariju i knjižaru. Ovo zahteva malo drugačije angažovanje od tipičnog posla bibliotekara: ne samo informativni rad sa korisnicima, nego i uključivanje u proces izrade i objavljivanja publikacija. Tokom ovih godina, radila sam različite stručne poslove i osam godina sam bila direktor biblioteke, a uključena sam i u izdavačku delatnost u kojoj radim lekturu, korekturu, stručnu redakciju i uređivanje publikacija.

Područja vašeg interesovanja su mnogobrojna. Šta biste posebno istakli?
– Jedno od polja interesovanja je bibliografija, o čemu govore moja magistarska teza i doktorska disertacija koje sam odbranila na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, informaciona, medijska i digitalna pismenost, a u poslednje vreme se bavim i prikupljanjem i sređivanjem građe iz istorije zrenjaninske biblioteke.

Da li su vas kolege bibliotekari predložili za ovu nagradu?
– Moje aktivnosti člana redakcije i urednika rubrike Biblioteka u Čitalištu: naučnom časopisu za teoriju i praksu bibliotekarstva, Gradske biblioteke u Pančevu i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, doprinele su da me kolege iz redakcije predlože za nagradu. U ovom časopisu, koji trenutno ima najviši rang u bibliotečko-informacionoj delatnosti: istaknuti časopis nacionalnog značaja, radim još i lekturu i korekturu i najodgovorniji segment – stručnu redakciju. To znači stalno praćenje inovacija u struci, novoobjavljenih stručnih knjiga i časopisa, pisanje naučnih i stručnih radova i saradnju sa kolegama iz zemlje, ali i sveta. Takođe sam članica Programskog odbora i recenzent Evropske konferencije o informacionoj pismenosti – ECIL. Ova angažovanja pružaju mi zaista velike prilike i mogućnosti da se iskažem kao profesionalac i stručnjak i na praktičnom i na teorijskom planu.

Nagrada je potvrda vašeg rada…
– Nagrada koju sam sa zadovoljstvom primila znači veliko priznanje za moj dosadašnji rad. Značajna mi je i zbog toga što sam je dobila od kolega, čiji komentari su najčešće glasili – zasluženo. Ona je i podsticaj i izazov i odgovornost, ne samo da je opravdam i nadalje, nego da nastavim borbu za dostojanstvo, ugled i profesionalizaciju struke. M. Malbaški

M. Malbaški