DR DRAGICA RADOSAV, DEKANKA TEHNIČKOG FAKULTETA „MIHAJLO PUPIN”, O PLANOVIMA OVE VISOKOŠKOLSKE INSTITUCIJE

Diploma sa „Pupina” prepoznatljiva u svetu
Na čelu Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin” od 4. maja je dr Dragica Radosav, prva žena-dekan u tradiciji ove visokoškolske ustanove, dužoj od četiri decenije. Zrenjaninka, diplomirala je na „Pupinu” u prvoj generaciji informatičara, a 1987. bila je najbolji student Univerziteta u Novom Sadu, sa prosečnom ocenom – deset. Bila je i prodekan za nastavu 2001. godine.
Šta su prioriteti Tehničkog fakulteta u narednom ratdoblju?
– Fakultet vidim kao člana Univerzititeta u Novom Sadu (UNS), koji će nastaviti putem razvoja uvođenjem inoviranih obrazovnih profila prema potrebama tržišta rada. U ovom momentu, najvažnija je upisna kampanja. Imamo atraktivne studijske programe, i veoma je bitno da mladi koji upisuju neki od njih mogu da obrazovanje nastave na master i doktorskim studijama. To je prioritet, budući da je za akreditaciju potrebno oko godinu dana. Hoćemo da naša diploma bude svuda prepoznata i nostrifikovana – naglašava prof. dr Dragica Radosav, dekanka Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin”.
Kakav je osećaj biti dekan na matičnom fakultetu? Da li je poznato ko je u vašem timu?
– Jednom prilikom sam čula da je fakultet postao zreo tek onda kada student fakulteta postane dekan. Zbog toga sam ponosna. Novi prodekani su i vanredni profesor Dijana Karuović za nastavu, vanredni profesor Branko Markoski za nauku i doc. Zdravko Ivanović, za finansije. Za studente nastojimo da stvorimo što bolje uslove, pa ćemo laboratorije osposobiti za stručne predmete koji su značajni za diplome. Laboratorije čine osnovu za dobar praktični rad. Tokom prethodnih godina, Tehnički fakultet je učestvovao u nekoliko IPA projekata (jedan je u toku). Prijavićemo veliki broj projekata u koje će biti uključeni zaposleni, asistenti, saradnici van fakulteta, i nadam se da ćemo kompletirati opremu. Opremu smo dobili i od projektnih i republičkih projekata, a uložili smo i sopstvena sredstva.
Fakultet u Zrenjaninu ima dobru saradnju sa privredom i preduzetnicima. Šta očekujete od saradnje sa Zrenjaninskim poslovnim krugom, kompanijom „Levi9”, Naftnom industrijom Srbije…
– Naravno, saradnja će biti nastavljena. Upravo sam razgovarala sa predstavnicima ZREPOK-a sa kojima imamo dugogodišnju saradnju koja rezultira sve većim brojem studenata koji obavljaju praksu u njihovim firmama. Letnju stručnu praksu finansijski podržava i Grad Zrenjanin, ZREPOK nagrađuje najboljeg polaznika na praksi, a Fakultet mu obzbeđuje besplatnu školarinu na master studijama. Konkurs je završen, a sa Unijom poslodavaca i ZREPOK-om razgovaraćemo koji su studenti treće i četvrte godine ispunili uslove. Za studente je to važno jer im praksa otvara vrata za posao – u firmi u kojoj su bili na praksi ili u nekoj drugoj ili da započnu sopstveni posao.
Ima najava o saradnji sa IT kompanijom „Vega”?
– Ova kompanija otvara kancelariju u Zrenjaninu, a u njoj su zaposleni i naši studenti. Sa „Vegom” ćemo potpisati protokol o saradnji i stručnoj praksi za studente.
Naravno, već je ustaljena i saradnja sa kompanijom „Levi9”?
– „Levi9” svakog vikenda organizuje radionice sa atraktivnim programima i obučavaju naše studente da rade u najkvalitetnijim softverima. Značajna je njihova podrška našem fakultetu i studentima. Zapravo, šta sve studenti treba da znaju za rad u ovoj kompaniji. Mi moramo da obnovimo akreditaciju za studijske programe i da na taj način pratimo potrebe privrede, da se prilagodimo tržištu. I to ne samo u našoj zemlji, već i u evropskom okruženju, i u svetu.
Kada već govorimo o saradnji sa privredom, značajno mesto pripada Naftnoj industriji Srbije – „Gaspromnjeftu”.
– U toku su studije za drugu generaciju stručnjaka koje školujemo. Povezali smo se sa Univerzitetom u Uhti, u oblasti Koma u Ruskoj Federaciji. Krajem meseca, u Uhtu će otputovati na stručnu praksu prva grupa naših studenata, dok će druga otići na jesen. Uhtinski univerzitet ima saradnju i sa drugim naftnim kompanijama, poput „Lukoila”. Očekujem da će saradnja biti još bolja i i očekujemo pregovore o tome da diploma koju stiču studenti u Zrenjaninu bude dvojna – Tehničkog fakulteta „Mihajlo Pupin” i Univerziteta u Uhti. NIS je donirao laboratorije i računarsku opremu.
Tehnički fakultet organizuje međunarodne konferencije. Koliko je to važno za brendiranje ove, jedine visokoškolske ustanove u Banatu?
– Međunarodne konferencije se organizuju za svaku oblast u kojoj imamo studijske programe. Konferencije su značajne kako bi se prepoznao Fakultet, ali i Zrenjanin. Konferencije su samodržive i organizujemo ih sa fakultetima iz drugih država. To je i promocija naše naučne misli. Značajno je što na njima učestvuju studenti završnih godina. Iz konferencija produkujemo i časopise sa međunarodnim karakterom i želimo da oni postignu što bolji rejting jer se u njima plasiraju samo najbolji radovi.
Najavili ste i bolje uslove. Na šta zapravo mislite?
– Najpre, da nastava bude dostupna svima. Za studente sa posebnim potrebama biće urađen toalet, što je donacija Udruženja studenata u Beogradu. Urađeno je idejno rešenje za ugradnju lifta u glavnoj zgradi. Pokrajinski sekretarijat za nauku i tehnološki razvoj i sekretar u tehničkoj vladi Vladimir Pavlov prebacili su 800 hiljada dinara kao inicijalna sredstva. Grad Zrenjanin je obećao da će pomoći da se lift izgradi. Takođe, Grad je obećao i opremanje čitaonice u aneksu fakultetske zgrade, gde će biti izmeštena i postojeća biblioteka. Takođe, pomoći ćemo studentima koji su iz materijalno ugroženih porodica.
Bili ste na trećem mestu izborne liste Srpske napredne stranke u Zrenjaninu. Otkuda vi u politici kada vas znamo kao nestranačku ličnost?
– Kao vanstranačka ličnost bila sam uključena u savet za obrazovanje SNS-a u Zrenjaninu. U savetu sam srela kolege koje imaju veliko stručno znanje u svojim oblastima, pozitivnu energiju i veliki lokalpatriotizam. Veoma mi se dopalo što je pokrenut Centar za talente. Kao građanin cenim to što se radi na razvijanju institucija koje su i budžetski korisnici, kao što je to naš fakultet, jedini državni fakultet u Banatu. Prvi put me je neko pozvao da dam doprinos sa drugim članovima saveta i ljudima dobre volje, da bez obzira na stranačku pripadnost pokrenemo grad i da nam bude bolje.

MILENA BEČEJAC