Gilgameš

Piše: Ljiljana Bailović

Prvi epski spev za koji se zna, sumerski ep o Gilgamešu, nastao je, računa se, pre 4.500 godina (možda i više), i u njemu se opisuje drugovanje moćnog kralja Gilgameša (misli se da je on bio istorijska ličnost) i junaka po imenu Enkidu, koga su bogovi napravili od zemlje. Opisuje se kako su se sprijateljili, zajednički izveli velike podvige, i kako se, posle Enkiduove smrti, skrhan bolom, Gilgameš upustio u potragu za travkom besmrtnosti. Travku je pronašao, ali mu nije dato da je zadrži, rečeno mu je: „Jedi, pij i veseli se, jer to je sve što možeš imati u životu”.
Ova je storija sa samog početka čovekove pismenosti. Od tada je čovek izmislio vozove, kamione, avione, struju, elektronski mozak i internet, ali travku života nije… Nekako mi se čini kao da su već stari Sumeri lepo predstavili celu dosadašnju čovekovu avanturu na planeti Zemlji. Pa opet, neće, ne može čovek da odustane, ne želi da samo jede i pije, ne miruje, žedan je novog i značajnog, žedan je znanja. Znam jednog mladog Gilgameša, ispituje DNK biljaka – u Americi (pečalba, radeći po ugovoru, takvi su danas kapital odnosi: rad, pamet i znanje uvek su po projektu, po ugovoru, na određeno, po povremenim i privremenim poslovima, od danas do sutra, samo je kapital neprikosnoven, za večnost). Znam i Gilgamešovu sestru, specijalnost moždano tkivo i neuroni, u Nemačkoj, isto pečalba…
A na teritoriji na kojoj je nekad cvetala sumerska civilizacija, sada su potpaljeni ratovi, izbeglice, šverc ljudi, nafte i oružja, stradanja svake vrste. Pa ipak, usred tog meteža i patnje, do muzeja u severnom Iraku dospeli su, objavljeno je, fragmenti glinenih tablica sa novim, do sada nepoznatim delovima teksta epa o Gilgamešu (doneli ih ljudi koji arheološke artefakte iskopavaju i prodaju radi preživljavanja). Mada, današnja civilizacija mnogo manje mari za Gilgameša, mnogo više je zaokupljena strahom od terorista koji će, zajedno sa izbeglicama, možda doći iz njegove postojbine…