GODINA PREDUZETNIŠTVA: KAKO PODSTAĆI MALA I SREDNjA PREDUZEĆA

Manji nameti pomogli bi i državi

Samostalni preduzetnici poseban su soj ljudi. Po nadahnuću, kreativnosti, preduzimljivosti, bili su, kroz vreme, za korak ispred ostalih. Svojstven im je osećaj da nema većeg zadovoljstva od življenja od sopstvenog rada i znanja.
Ovim rečima Miroslav Đurić, predsednik zrenjaninskog Opšteg udruženja samostalnih preduzetnika, opisuje svoje viđenje pojma „preduzetnik”. Tema je aktuelna, jer je Vlada Srbije proglasila 2016. godinu – „Godinom preduzetništva”. Kako stoji na zvaničnom sajtu, reč je o „velikom paketu različitih programa države čiji je cilj da se pomogne preduzetnicima koji počinju posao ili su ga do određenog nivoa već razvili”.
Na pitanje u kolikoj meri država uspeva da ispuni proklamovanu misiju, Đurić odgovara:
– Situacija u kojoj se danas nalaze preduzetnici je teška, kako zbog svetske ekonomske krize tako i zbog nebrige države. Posebno je teško danas, kada se neretko postaje preduzetnik „iz velike muke” ili „moranja”. Takozvani sistemski zakoni „pribavili” su nam potpuno nezaštićen status. Nelojalna konkurencija i siva ekonomija u tolikoj meri su ugrozile rad preduzetnika koji ispunjavaju obaveze prema državi i zaposlenima, da je velik broj njih obeshrabren. Posebno je štetno to što velik broj mlađih ljudi sa izvesnim ambicijama, znanjem i kapitalom, već na startu odustaje. Država je, s vremena na vreme, pokušavala da pruži preduzetnicima bolji poslovni ambijent, ali je neusklađenošću svojih akata istovremeno – odmagala. Nadam se da će u ovoj, 2016. godini, stvari krenuti na bolje – kaže prvi čovek preduzetničke asocijacije.
Velik broj samostalnih proizvodnih i uslužnih firmi bio je ranije „oslonjen” na takozvane „velike sisteme”, što je bilo sasvim logično.
– Slabljenjem i nestankom velikih sistema, ovakva kooperacija svedena je na najmanju meru, a ponegde je sasvim nestala. Preduzetnici su danas u poziciji da sami, svojim radom i inicijativom, kroz aktivnosti opštih udruženja preduzetnika, kakvo je i ono kojem imam čast da predsedavam, pokreću stvari koje bi trebalo da radi neko drugi – kaže Đurić.
– Ukratko, ogroman je napor uskladiti, pojednostaviti pa i smanjiti broj najrazličitijih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Smanjenje tih nameta suzbilo bi „sivu zonu” i doprinelo punjenju državne kase. Jedino ako to učinimo, možemo ohrabriti mlađe preduzetnike da otvaraju mala i srednja preduzeća, temelj zdravijeg društva i kvalitetnijeg života.

LIČNA KARTA UDRUŽENjA
Opšte udruženje preduzetnika Zrenjnina okuplja tri i po hiljade samostalnih preduzetničkih radnji, koje zapošljavaju oko 5.500 radnika. Obuhvata celu „vertikalu” preduzetništva, od starih i tradicionalnih zanata do arhitekata, lekara i stomatologa. Udruženje je kolektivni član Unije poslodavaca Srbije i komorskog sistema Srbije.
– Ponosan sam na to – kaže Đurić – ali brine me to što je sve manje proizvođača i inovatora, pa i trgovaca, dok neke nove delatnosti, poput kladionica, lokala za igre na sreću i taksi prevoznika, preuzimaju primat, što je kod plaćanja poreskih obaveza dobro, ali ipak – „proizvodnja je proizvodnja”.
M. STOJIN

 

M. STOJIN