DRUŠTVO ARHITEKATA ZRENJANINA (DAZ) POVODOM SREBRNOG JUBILEJA ORGANIZOVALO PREDAVANJA, TRIBINE, RADIONICE…

Čuvaju tradiciju i prate trendove

Gradovi su kao i ljudi…žive, rastu, razvijaju se i na kraju stare. Tokom vremena suočavaju se sa promenama, koje se u većoj ili manjoj meri na njih odražavaju. Sa ovom sudbinom susreo se i nekadašnji Veliki Bečkerek, potom Petrovgrad, a danas Zrenjanin. Naš grad prešao je put od značajnog industrijskog centra do onoga što je danas. To se najbolje vidi na primerima arhitekture.
Stare kuće zamenjuju zgrade kojih je sve više. Prema mišljenjima stručnjaka, staro jezgro je koliko toliko očuvano, dok ga pojedini objekti kvare i naružuju njegov izgled.
O tome šta treba promeniti, zahtevima stanogradnje, savremenim izazovima, afirmaciji arhitekture, urbanizma i kulture prostora i mnogim drugim temema bio je reči tokom Nedelje arhitekture koja se od 2. do 8. oktobra održavala u našem gradu. Organizovalo ju je Društvo arhitekata Zrenjanina (DAZ) u saradnji sa Kulturnim centrom.

SREBRNI JUBILEJ
Posebnu pažnju sugrađana, ali i stručne javnosti, privukla je grupna izložba „DAZ – retrospektiva”. Zrenjaninci su mogli da vide nerealizovane i realizovane projekte u gradu, zemlji i inostranstvu. Izradilo ih je 20 arhitekata od 1970. do danas. Postavkom je obeležen srebrni jubilej DAZ-a, 25 godina postojanja.
Više o izložbi govorio je Stevan Šušak, predsednik. Podsetio je da je zrenjaninsko Društvo arhitekata 1998. osnovao Živorad Žika Berbakov. Podržale su ga kolege i savremenici: Slobodan Rackov, Miodrag Mošorinski, Milorad Miša Berbakov i Stanko Đorđević. Zajedno su definisali statut, ciljeve i aktivnosti.
Šušak je istakao da su tokom dve i po decenije, uprkos izazovima, u većoj ili manjoj meri, uspeli da održe kontinuitet. Organizovali su brojna predavanja, tribine, izložbe, radionice, ali i reagovali na plansku dokumentaciju.
– Kada je potrebno i strukovno opravdano, trudimo se da ponudimo konstruktivne sugestije i konkretne predloge rešenja za unapređenje planskih uslova gradnje i zaštite graditeljskog nasleđa. Ova izložba je retrospektivnog karaktera, te ne promoviše pojedince, već struku. Daje uvid na koji način su mlade i kolege srednje generacije koncipirale, promišljale i prezentovale arhitekturu nasuprot seniorima – objasnio je Stevan Šušak.

INVESTITORI „DIKTIRAJU TEMPO”
Prema njegovim rečima, Zrenjanin uspeva da očuva i održi svoju arhitekturu. Naveo je da postoje i loši primeri. Ukazuju kako ne treba raditi. Naš sagovrnik je napomenuo i da su se okolnosti sa aspekta jednog arhitekte za četvrt veka poprilično promenile. Tada je, za razliku od današnjice, bilo mnogo više javnih projekata. Iza njih je stajalo državno uređenje. Šušak veli da je u tom okruženju bilo i više slobode.
– Danas u krajnje tržišnim uslovima mlađe i kolege srednje generacije se u najvećoj meri trude da to što rade bude što korektnije. Mnogo veći izazov je manevarski prostor arhitekata koji je sužen. Zato nam mnogo znači sve što su naši prethodnici radili. Iz njihovih dela moramo izvući ono najbolje i to primeniti – poručio je Šušak.

Sa kolegom saglasna je i Milica Kovač, potpredsednica DAZ-a. Podsetila je da u vreme njihovog osnivanja nisu postojali privatni biroi, već je bilo mnogo više društvenih preduzeća. Prema njenim rečima, pojedini postulati u urbanizmu bi trebali da se menjaju. Sa druge strane, investitori imaju svoje pravce razmišljanja, i neretko „diktiraju tempo”.
– Jako je teško pronaći dobar balans. Borimo se da ga održimo i nadam se da ćemo u tome uspeti. Želimo da podstaknemo ljude da izađu sa svojim pozitivnim predlozima i idejama kako bi svi zajedno doprineli da se situacija popravi – kazala je Kovač.

 

FILM – ZA KRAJ…
Zrenjaninci su u velikoj meri bili zainteresovani i za ostale programe. Stručna predavanja su održali gosti iz Novog Sada i Milana (Italija), Lazar Kuzmanov i Mladen Krekić. Tribinu na temu višeporodičnog stanovanja vodili su Stevan Šušak i Milica Kovač. Poseban šlagvort upriličen je za zatvaranje manifestacije. Reč je o filmu „DAZ – retrospektiva”. Ideja autorke, Ivane Janošev, je bila da javnost informiše o arhitektonskoj sceni, autorima objekata i urbanističkih celina, njihovim stavovima, kao i o graditeljskom nasleđu. Urađen je u formi intervjua. Sagovornici su arhitekte i urbanisti: Miroslava Mira Gregović, Mirjana Mira Berbakov, Tibor Bence, Slobodan i Aleksandar Rackov, Vera Zakić, Jelka Đorđević, Stevan Šušak, Milica i Igor Kovač, Aleksandra Jevtić, Petar Stelkić i istoričar umetnosti Bojan Kojičić.
– Kolega Gavrilo Grgurević i ja vodili smo duge razgovore sa članovima, prikupljajući materijal za snimanje. Izuzetno mi je zadovoljstvo što sam upoznala starije kolege sa pozamašnim iskustvom i delom iza sebe. Mnogo toga su imali da nam kažu. Rad na ovom ostvarenju naučio me je o arhitektonskom delu i promišljanju, prošlim vremenima i razvoju Zrenjanina. Saznala sam nešto više o pojedinim kućama-biserima i koliko treba da cenimo nasleđe koje imamo – poručila je Ivana Janošev.

Miroslava Malbaški
Foto: volimzrenjanin.com i arhiva DAZ-a

VIŠE OD 70 TALENTOVANIH ĐAKA PRIKAZALO SVOJE UMEĆE
Mašta i potraga za rešenjem su važniji od znanja

Da arhitektura i urbanizam mogu da privuku pažnju najmlađih, dokaz su kreativne radionice „Grad po našoj meri” održane 7. septembra u Kulturnom centru. Učestvovala su deca iz Osnovnih škola „Petar Petrović Njegoš” i „Đura Jakšić”, a pridružili su im se srednjoškolci iz Elektrotehničke i građevinske škole „Nikola Tesla”. Zajedno su imali jedinstvenu priliku da „podignu” grad iz mašte i urbanistički ga urede. Diplomirani arhitekta Aleksandra Jevtić ih je vodila. Ne skriva zadovoljstvo odzivom i saradnjom sa obrazovnim ustanovama.
– Zbog ograničenog broja mesta i velikog interesovanja, održali smo čak dve radionice u kojima je učetvovalo oko 70 dece. Moram i da pohvalim sjajne rezultate koje smo postigli. Dobili smo jedan prelep grad po „meri” deteta – poručila je Aleksandra Jevtić i dodala:
– Mašta je važnija od znanja. Cilj nam je bio da podstaknemo kreativnosti kod učenika. Razvijajući je, postavljanjem konkretnih zadataka, učimo ih da nađu rešenje. Svako od učesnika trebao je da napravi maketu koja je deo veće celine. Kao što je kuća deo grada, tako je i svaki rad koji su đaci napravili deo zajedničke prostorne kompozicije – rekla je naša sagovrnica.

Utiske nam je preneo devetogodišnji Teodor Popov. Kako je ispričao, posebno mu se svidelo što je sklapao, crtao, bojio i pravio svoj „grad u malom”.
Hana Laništanin (11) je prvi put učestvovala u ovakvom vidu edukacija.
– Najzanimljivije mi je bilo da prvo osmislim kako će moja kuća izgledati. Kada sam dobila ideju prešla sam na izradu. Posebno me je mučila neizvesnost kako će sve na kraju izgledati, ali i kako će drugi uraditi svoje zadatke – ispričala je Hana Laništanin.
Radionica je održana u sklopu „Dana arhitekture” koji su trajali od 2. do 8. septembra.

Miroslava Malbaški
Foto: Arhiva DAZ-a