PREMA podacima zrenjaninske filijale Nacionalne službe zapošljavanja, u Srednjobanatskom okrugu je krajem prošle godine bilo 19.842 nezaposlena, dok ih je u isto vreme 2008.godine bilo 20.526. U Zrenjaninu, nezaposlenih je 12.523.
Prema podacima koje smočuli od Pere Kneževića, v.d. direktora filijale, broj nezaposlenih u pet srednjobanatskih opština u januaru opet je premašio 20.000. Razlog za ovo povećanje je prijavljivanje nezaposlenih koji po tom osnovu mogu da ostvare neku od pomoći Centra za socijalni rad.
M.B.
Najveći zagađivači naše životne sredine su u našoj dnevnoj sobi, kancelariji, našem okruženju. Ove zagađivače proizvodi jedna od najmoćnijih industrija – duvanska industrija. Za proizvode ove industrije Svetska zdravstvena organizacija je obelodanila da svake godine zbog direktnih posledica njihovog korišćenja na našoj planeti umire više od 4 miliona ljudi. Ovaj podatak Saopšten je na konferenciji za štampu održanoj u Zavodu za javno zdravlje povodom 31. januara, Dana borbe protiv pušenja. Više na stranici kratkih vesti
U hotelu «Vojvodina» sinoć je održan stručni sastanak zrenjaninske podružnice SLD – DLV, u okviru kontinurane medicinske edukacije. Predavanje je održao pedijatar – imunolog profesor doktor Borislav Kamenov sa Medicinskog fakulteta u Nišu, a tema je bila «Uloga epitelnih ćelija urazvoju alergijskog rinitisa i astme – implikacije na patogenezu i terapijski pristup».
Do kraja februara planirana su još dva stučna sastanka  koja će biti posvećena raku dojke.
(sl.m.)
Pored genetskih faktora  na nastanak raka pre svega – može da utiče hrana, bilo da je reč o neposrenom izazivanju maligniteta, ili potpomaganju drugih faktora rizika. Neke interakcije između hrane i faktora rizika su dobro proučene, pa imamo listu „pozitivnih“ i „negativnih likova“ – sastojaka hrane – rekla je na sinoć održanom dobro posećenom predavanju „Genotoksiočnost i antimutagenost hrane“ održenom u Kulturnom centru, dr. Marina Stamenković - Radak, profesor Biološkog fakulteta i saradnik biološkog instituta „Dr Siniša Stanković“ u Beogradu i član Stručnog saveta za prehrembenu sigurnost Ministarstva poljoprivrede. Više na stranici kratkih vesti
Danas u podne otvorena je apoteka u Belom Blatu. Apoteku se svečano otvorio gradonačelnik Zrenjanina dr Mileta Mihajlov, izrazivši pri tom opredeljenje lokalne uprave da u dogledno vreme svako naseljeno mesto dobije apoteku. Direktorka Apotekarske ustanove Zrenjanin Edita Hodi Fuks podsetila je da je ovo inicijativa još iz 2002. godine, i zahvalila se gradskoj upravi na pomoći oko opremanja apoteke u Belom Blatu. U opremanje je uložene oko 500.000 dinara, a popunjavanje zaliha lekova i plata zaposlenog su na teret Apotekarske ustanove Zrenjanin.
M. Sn.
Predsednik Skupštine grada Zrenjanina Aleksandar Marton podseća investitore - vlasnike bespravno izgrađenih, dograđenih i rekonstruisanih stambenih, pomoćnih, poslovnih i sličnih objekata, koji nisu podneli prijave za legalizaciju u skladu sa ranije važećim zakonom, da 11. marta tekuće godine ističe rok za podnošenje zahteva za naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za njihove izgrađene ili rekonstruisane objekte ili delove objekta - legalizaciju.
Zahtev za naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole za izgrađene ili rekonstruisane objekte ili delove objekta može se preuzeti u Uslužnom centru Gradske uprave, ili na internet-prezentaciji Grada Zrenjanina, u Registru formalnih zahteva -  kaže se u saopštenju Aleksandra Martona.
SAOBRAĆAJ u ulicama Narodnog Fronta i Obale Sonje Marinković e privremeno je obustavljen od 28. januara, zbog radova na mreži fekalne kanalizacije. Kako se navodi u saopštenju koje je u ime Javnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” potpisao glavni dispečer Dragan Lalić, radovi na kanalizacionoj mreži odobreni su do četvrtka, 4. februara, kada bi i saobraćaj u ove dve ulice trebalo da profunkcioniše.
Sl. S.
U sklopu Sporazuma sa gradom Zrenjaninom, Naftna industrija Srbije donirala je  4.200.000 dinara Košarkaškom klubu Proleter.
Zrenjaninskom prvoligašu podrška je namenjena za troškove takmičenja, stipendiranje igrača, školu košarke i ostale redovne aktivnosti. KK Proleter je  trenutno na četvrtom mestu u ligi a očekuje ga i završni turnir kupa Srbije. Predano godinama radi na popularizaciji košarke u gradu. Sporazum NIS-a i Zrenjanina deo je NIS-ovog korporativnog programa Saradnja radi razvoja, koji podrazumeva raznovrsne projekte i aktivnosti na razvoju lokalne zajednice u svim segmentima života.

Vreme

LINKOVI

JoomlaWatch

JoomlaWatch Stats 1.2.5 by Matej Koval
LjUDI BEZ DOMA PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 02 jul 2009 12:13
KAKO POMOĆI „NEVIDLjIVIMA“

- Naš cilj je da ljudima koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka i u vagonima, napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći, a zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru - poručuju iz zrenjaninskog Centra za socijalni rad

„ON nastavlja dalje, ne osvrće se, pretvara se da je ne čuje, i počinje da zviždi dok prelazi ulicu, kao da mu je neprijatno što je tu“ – peva Fil Kolins u poznatoj angažovanoj pesmi o ljudima bez doma. Zaista, kad sve stvari, zajedno sa uspomenama na nekadašnja lepša vremena, stanu u jedan zavežljaj, a ljudsko dostojanstvo izgubi smisao, ljudi počnu da okreću glavu, a društvo najčešće odbacuje i pomisao da imenom i prezimenom „provuče“ problem kroz sistem.
Možda je reč o trenutku slabosti, možda o ljudskoj grešci, tek beskućništvo je postalo deo globalnog poremećaja vrednosti. Ali, za razliku od ostalih nuspojava „prelaska“ u društvo novog doba, koje se očigledno ne ističe samilošću, beskućništvo je itekako vidljivo. Za neke više, a za većinu manje - po sopstvenom izboru.

„Ama baš ništa“
- Kopka me ta reč „nevidljivi“. Mislim da ne možemo tako da postavimo problem - kaže Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska pitanja, dodajući da je potrebno sistemsko rešavanje problema, pre svega saradnjom države i nevladinog sektora. - Mi smo ti koji ne želimo da ih vidimo i posvetimo im pažnju. Dok sam prolazio pored „Politikine“ zgrade, video sam jednog beskućnika, koji je tu već godinama, i koga znaju svi u Beogradu. Pitao sam ga šta država čini da mu pomogne, i dobio odgovor - „Ama baš ništa“. Potom sam saznao i da je čovek odležao zatvorsku kaznu jer je počinio ubistvo, i da ga je sistem u stvari odbacio.
Prema Karadžićevim rečima, problem treba rešavati imajući na umu različite kategorije beskućnika: da li je reč o mladim ljudima, duševnim bolesnicima, višestruko diskriminisanim Romima, starim osobama…

Bez statistike
Direktorka zrenjaninskog Centra za socijalni rad Vesna Stankov potvrdila je da stanje na gradskom području nije alarmantno kad je reč o beskućništvu, te da ova ustanova ima stalan kontakt sa socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Ona je naglasila da se stepen razvijenosti svakog društva meri time koliko se ono brine o nemoćnima. Zaposleni u Centru – navodi ona - trude se da pruže i više od mogućeg kad je reč o pomoći beskućnicima, te da ih „uvedu“ u sistem.
- To su ljudi koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka, u vagonima. Naš cilj je da im napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći. Zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru, koja nije namenjena za tu svrhu, ali je saradnja sa ovom ustanovom odlična.  
O ovim problemima bilo je reči na tribini „Beskućnici – nevidljivi ljudi“, održanoj nedavno u Pozorišnom klubu „Zeleno zvono“, u organizaciji Udruženja građana „Vojvođanska inicijativa“.
- Država je obavezna da interveniše, posebno ako je reč o mladim beskućnicima. Podsećam, ne postoje statistički podaci o tome koliko je beskućnika na teritoriji Srbije, a time se krše osnovna ljudska prava, jer ti ljudi najčešće nemaju mogućnost „ulaska u sistem“, pravljenja lične karte, prijave prebivališta i ostalih prava koja imaju građani – upozorio je Marko Karadžić.

Još jedan dan u Raju

Sa njim se složio i Aleksandar Marton, predsednik Skupštine Zrenjanina.
- Slažem se da je potreban veći senzibilitet prema socijalno ugroženim kategorijama, a u lokalnoj samoupravi u ovom trenutku sede ljudi koji žele da se pozabave ovim pitanjem – napomenuo je Marton, posebno istakavši zalaganje dr Branislava Martinova, člana Gradskog veća, koji je bio glavni inicijator obnove rada narodne kuhinje u gradu.
Možda je narodna kuhinja prvi korak da se opipljivo pomogne „nevidljivima“, ljudima čija slika i prilika - veli Fil Kolins - sve ostale podseća da smo u stvari, za razliku od njih, „još jedan dan proživeli u Raju“.
M. Živanović

PRIHVATILIŠTE I CRKVA

Predsednik Skupštine grada Aleksandar Marton bio je nedavno domaćin delegaciji Direkcije za monitoring socijalne zaštite Županije Karaš-Severin, koju je predvodila izvršna direktorka Elena Amzoi. Poseta je u vezi sa učešćem u IPA programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija, a u razgovoru je bilo reči o uspostavljanju saradnje sa zrenjaninskom nevladinom organizacijom „Vojvođanska inicijativa“ i o realizaciji projekta za pomoć licima bez stalnog prebivališta u Zrenjaninu. U okviru projekata namenjenih zbrinjavanju i poboljšanju života socijalno ugroženih kategorija, prihvaćena je ponuda rumunskog partnera o zajedničkom učešću u IPA programu, s obzirom na to da Županija Karaš-Severin i njen glavni grad Rešica predstavljaju uspešan primer brige o ugroženim kategorijama stanovništva i po evropskim standardima.
- Grad Zrenjanin će podržati projekat izgradnje prihvatilišta za beskućnike, i mišljenja sam da nismo toliko siromašni da ne možemo da pomognemo. To će biti samo jedan kamen u mozaiku solidarnog Zrenjanina – istakao je Marton. On je rekao da je, u ovoj „nesretnoj“ godini, gradnja još jedne crkve u Zrenjaninu nepotrebna investicija, te da su te hiljade evra mogle biti iskorištene za gradnju prihvatilišta za beskućnike.
 
Comments (1)
Gde je Arhiva
1 nedelja, 05 jul 2009 03:37
Joly
Da li neko moze da da informaciju gde je Arhiva za list Zrenjanin. Hvala, Jelena

Add your comment

Your name:
Your email:
Naslov:
Comment:
Joomla Templates by Joomlashack