JoomlaWatch
|
|
četvrtak, 02 jul 2009 12:13 |
|
KAKO POMOĆI „NEVIDLjIVIMA“
- Naš cilj je da ljudima koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka i u vagonima, napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći, a zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru - poručuju iz zrenjaninskog Centra za socijalni rad
„ON nastavlja dalje, ne osvrće se, pretvara se da je ne čuje, i počinje da zviždi dok prelazi ulicu, kao da mu je neprijatno što je tu“ – peva Fil Kolins u poznatoj angažovanoj pesmi o ljudima bez doma. Zaista, kad sve stvari, zajedno sa uspomenama na nekadašnja lepša vremena, stanu u jedan zavežljaj, a ljudsko dostojanstvo izgubi smisao, ljudi počnu da okreću glavu, a društvo najčešće odbacuje i pomisao da imenom i prezimenom „provuče“ problem kroz sistem.
Možda je reč o trenutku slabosti, možda o ljudskoj grešci, tek beskućništvo je postalo deo globalnog poremećaja vrednosti. Ali, za razliku od ostalih nuspojava „prelaska“ u društvo novog doba, koje se očigledno ne ističe samilošću, beskućništvo je itekako vidljivo. Za neke više, a za većinu manje - po sopstvenom izboru.
„Ama baš ništa“ - Kopka me ta reč „nevidljivi“. Mislim da ne možemo tako da postavimo problem - kaže Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska pitanja, dodajući da je potrebno sistemsko rešavanje problema, pre svega saradnjom države i nevladinog sektora. - Mi smo ti koji ne želimo da ih vidimo i posvetimo im pažnju. Dok sam prolazio pored „Politikine“ zgrade, video sam jednog beskućnika, koji je tu već godinama, i koga znaju svi u Beogradu. Pitao sam ga šta država čini da mu pomogne, i dobio odgovor - „Ama baš ništa“. Potom sam saznao i da je čovek odležao zatvorsku kaznu jer je počinio ubistvo, i da ga je sistem u stvari odbacio. Prema Karadžićevim rečima, problem treba rešavati imajući na umu različite kategorije beskućnika: da li je reč o mladim ljudima, duševnim bolesnicima, višestruko diskriminisanim Romima, starim osobama…
Bez statistike Direktorka zrenjaninskog Centra za socijalni rad Vesna Stankov potvrdila je da stanje na gradskom području nije alarmantno kad je reč o beskućništvu, te da ova ustanova ima stalan kontakt sa socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Ona je naglasila da se stepen razvijenosti svakog društva meri time koliko se ono brine o nemoćnima. Zaposleni u Centru – navodi ona - trude se da pruže i više od mogućeg kad je reč o pomoći beskućnicima, te da ih „uvedu“ u sistem. - To su ljudi koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka, u vagonima. Naš cilj je da im napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći. Zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru, koja nije namenjena za tu svrhu, ali je saradnja sa ovom ustanovom odlična. O ovim problemima bilo je reči na tribini „Beskućnici – nevidljivi ljudi“, održanoj nedavno u Pozorišnom klubu „Zeleno zvono“, u organizaciji Udruženja građana „Vojvođanska inicijativa“. - Država je obavezna da interveniše, posebno ako je reč o mladim beskućnicima. Podsećam, ne postoje statistički podaci o tome koliko je beskućnika na teritoriji Srbije, a time se krše osnovna ljudska prava, jer ti ljudi najčešće nemaju mogućnost „ulaska u sistem“, pravljenja lične karte, prijave prebivališta i ostalih prava koja imaju građani – upozorio je Marko Karadžić.
Još jedan dan u Raju Sa njim se složio i Aleksandar Marton, predsednik Skupštine Zrenjanina. - Slažem se da je potreban veći senzibilitet prema socijalno ugroženim kategorijama, a u lokalnoj samoupravi u ovom trenutku sede ljudi koji žele da se pozabave ovim pitanjem – napomenuo je Marton, posebno istakavši zalaganje dr Branislava Martinova, člana Gradskog veća, koji je bio glavni inicijator obnove rada narodne kuhinje u gradu. Možda je narodna kuhinja prvi korak da se opipljivo pomogne „nevidljivima“, ljudima čija slika i prilika - veli Fil Kolins - sve ostale podseća da smo u stvari, za razliku od njih, „još jedan dan proživeli u Raju“. M. Živanović
PRIHVATILIŠTE I CRKVA Predsednik Skupštine grada Aleksandar Marton bio je nedavno domaćin delegaciji Direkcije za monitoring socijalne zaštite Županije Karaš-Severin, koju je predvodila izvršna direktorka Elena Amzoi. Poseta je u vezi sa učešćem u IPA programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija, a u razgovoru je bilo reči o uspostavljanju saradnje sa zrenjaninskom nevladinom organizacijom „Vojvođanska inicijativa“ i o realizaciji projekta za pomoć licima bez stalnog prebivališta u Zrenjaninu. U okviru projekata namenjenih zbrinjavanju i poboljšanju života socijalno ugroženih kategorija, prihvaćena je ponuda rumunskog partnera o zajedničkom učešću u IPA programu, s obzirom na to da Županija Karaš-Severin i njen glavni grad Rešica predstavljaju uspešan primer brige o ugroženim kategorijama stanovništva i po evropskim standardima. - Grad Zrenjanin će podržati projekat izgradnje prihvatilišta za beskućnike, i mišljenja sam da nismo toliko siromašni da ne možemo da pomognemo. To će biti samo jedan kamen u mozaiku solidarnog Zrenjanina – istakao je Marton. On je rekao da je, u ovoj „nesretnoj“ godini, gradnja još jedne crkve u Zrenjaninu nepotrebna investicija, te da su te hiljade evra mogle biti iskorištene za gradnju prihvatilišta za beskućnike.
|
|