Predsednik Skupštine grada Zrenjanina Aleksandar Marton izdao je saopštenje povodom privremenog zaključenja posebnog biračkog spiska pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica koji žive na teritoriji Srbije.
"Danas se završava prva faza upisa u poseban birački spisak pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica. Deo manjinskih zajednica ispunio je uslov za direktno biranje svojih nacionalnih saveta i time se njihovim predstavnicima pruža mogućnost da neposrednije rešavaju sva značajna pitanja i ostvaruju svoja zakonom zagarantovana prava. Preostale manjinske zajednice svoje će predstavnike birati posredno, po principu elektora. Više na stranici kratkih vesti
Neodmerena i hvalisava istupanja smenjenog gradonačelnika Gorana Kneževića, čoveka koji je otpužen za teška krivična dela stvaraju atmosferu koja čini da Zrenjanin i dalje bude grad talac. Umesto toga bilo bi bolje da on i drugi optuženi objasne koliko je koštalo uređenje glavne ulice i postavljanje česme. Kada će biti razjašnjeno zašto je Grad doveden u poziciju da plati odštetu učesniku na nadmetanju za prodaju letovališta „Dobrota“, koliko je koštalo asfaltiranje ulice Koče Kolarova. Umesto da slušamo priče o tome da je grad cvetao do 1. oktobra 2008. a da sunovrat počinje tog dana, neko treba da odgovori na ova pitanja. Izgleda da aktuelna garnitura lokalne valsti nije u stanju da da te odgovore, izjavila je Judita Popović, potpredsednica Skupštine Srbije članica Liberalno demokratske partije, na konferenciji za medije održanoj danas.
M. S-n.
Demokratska stranka kao politička partija socijaldemokratske orijentacije poštuje 8.mart – međunarodni Dana žena, saopšteno je danas na prigodnoj konferenciji za medije na kojoj su predstavljene žene aktivistkinje ove stranke koje zauzimaju odgovorne položaje u politici i u javnim institucijama.
Anđelija Mirković, predsednica Foruma žena DS Zrenjanina govorila je o novom Zakonu o ravnopravnosti polova, a Vladislava Ivković članica Predsedništva Foruma žena Demokratske stranke o istorijatu ogranizacije žena DS od osnivanja – 2003. godine do danas.
Susretu sa novinarima prisustvovale su: Tanja Dulović, načelnica Srednjobanatskog okruga i direktorke većeg broja preduzeća i ustanova članice Demokratske stranke.
M. S-n.
Savet za bezbednost Grada Zrenjanina imao je danas na dnevnom redu izveštaj o rezultatima rada Policijske uprave Zrenjanin u prošloj godini, koji je podneo načelnik Bojan Marković. On je ocenio da je rad policije u 2009. bio vrlo uspešan, a u prva dva meseca ove godine bezbednosna situacija je dodatno poboljšana jer se smanjuje broj prekršaja u saobraćaju. Gradonačelnik Mileta Mihajlov najavio je da će se na Savetu, krajem marta, razgovarati o strategiji za bezbednost Grada.
Lj. B.
Gradonačenik Zrenjanina dr Mileta Mihajlov razgovarao je danas sa građanima koji su došli u sobu 53 gradske uprave da predaju zahtev za legalizaciju. On je i tom prilikom rekao da će Grad maksimalno izaći u susret građanima i u pogledu popusta za legalizaciju, kao i otvaranja mogućnosti otplate na što veći broj rata, a legalizacija u selima je potpuno besplatna.
Lj. B.
Posle usvajanja Uredbe po kojoj poljoprivrednici da nosioci poljoprivrednog gazdinstva mogu da obnove registraciju i tako steknu pravo na subvenciju na području Filijale Fonda penzijsko invalidskog osiguranja, broj poljoprivrednika – osiguranika je povećan  za 1.500, tako da ih sada ima oko deset hiljada.
Uslov za obnovu registracija je uplata doprinosa za prethodnu godinu. Za 2009. godišnja suma je 42.818 dinara, dok je za 2008. bila viša : 45.800 dinara.
Vezivanje registracije gazdinstva za status osiguranika trebalo bi da dovede do postepenog povećanja zemljoradničkih penzija koje su sada u proseku oko 8 i po hiljada dinara.
M. S-n.
PREMA izveštaju Zavoda za javno zdravlje u Zrenjaninu u periodu od 22. do 28. februara prijavljeno je 22 lica obolela od gripa A(H1N1) što je za 12 manje u odnosu na prošli izveštaj. U ovom periodu na bolničkom lečenju zadržano je devetoro obolelih. Srednjobanatskom okrugu je isporučeno 11.320 doza vakcine a broj do sada vakcinisanih je i dalje 6.445 građana. (sl.m.)
PODRUČJE opštine Žitište proglašeno je u utorak, 2. februara rešenjem direktora Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede za područje zaraženo besnilom. Područja opština Zrenjanin, Sečanj, Nova Crnja i Kikinda proglažena su ugroženim od ove opasne bolesti.
Kako saznajemo u Veterinarskom specijalističkom institutu, besnilo je konstatovano kod pet ustreljenih lisica.

Vreme

LINKOVI



JoomlaWatch

JoomlaWatch Stats 1.2.5 by Matej Koval
LjUDI BEZ DOMA PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 02 jul 2009 12:13
KAKO POMOĆI „NEVIDLjIVIMA“

- Naš cilj je da ljudima koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka i u vagonima, napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći, a zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru - poručuju iz zrenjaninskog Centra za socijalni rad

„ON nastavlja dalje, ne osvrće se, pretvara se da je ne čuje, i počinje da zviždi dok prelazi ulicu, kao da mu je neprijatno što je tu“ – peva Fil Kolins u poznatoj angažovanoj pesmi o ljudima bez doma. Zaista, kad sve stvari, zajedno sa uspomenama na nekadašnja lepša vremena, stanu u jedan zavežljaj, a ljudsko dostojanstvo izgubi smisao, ljudi počnu da okreću glavu, a društvo najčešće odbacuje i pomisao da imenom i prezimenom „provuče“ problem kroz sistem.
Možda je reč o trenutku slabosti, možda o ljudskoj grešci, tek beskućništvo je postalo deo globalnog poremećaja vrednosti. Ali, za razliku od ostalih nuspojava „prelaska“ u društvo novog doba, koje se očigledno ne ističe samilošću, beskućništvo je itekako vidljivo. Za neke više, a za većinu manje - po sopstvenom izboru.

„Ama baš ništa“
- Kopka me ta reč „nevidljivi“. Mislim da ne možemo tako da postavimo problem - kaže Marko Karadžić, državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska pitanja, dodajući da je potrebno sistemsko rešavanje problema, pre svega saradnjom države i nevladinog sektora. - Mi smo ti koji ne želimo da ih vidimo i posvetimo im pažnju. Dok sam prolazio pored „Politikine“ zgrade, video sam jednog beskućnika, koji je tu već godinama, i koga znaju svi u Beogradu. Pitao sam ga šta država čini da mu pomogne, i dobio odgovor - „Ama baš ništa“. Potom sam saznao i da je čovek odležao zatvorsku kaznu jer je počinio ubistvo, i da ga je sistem u stvari odbacio.
Prema Karadžićevim rečima, problem treba rešavati imajući na umu različite kategorije beskućnika: da li je reč o mladim ljudima, duševnim bolesnicima, višestruko diskriminisanim Romima, starim osobama…

Bez statistike
Direktorka zrenjaninskog Centra za socijalni rad Vesna Stankov potvrdila je da stanje na gradskom području nije alarmantno kad je reč o beskućništvu, te da ova ustanova ima stalan kontakt sa socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Ona je naglasila da se stepen razvijenosti svakog društva meri time koliko se ono brine o nemoćnima. Zaposleni u Centru – navodi ona - trude se da pruže i više od mogućeg kad je reč o pomoći beskućnicima, te da ih „uvedu“ u sistem.
- To su ljudi koji žive ispod mosta, u bunkerima ispod nadvožnjaka, u vagonima. Naš cilj je da im napravimo dokumenta, kako bi ušli u sistem primanja socijalne pomoći. Zimi ih smeštamo u prihvatnu stanicu u Gerontološkom centru, koja nije namenjena za tu svrhu, ali je saradnja sa ovom ustanovom odlična.  
O ovim problemima bilo je reči na tribini „Beskućnici – nevidljivi ljudi“, održanoj nedavno u Pozorišnom klubu „Zeleno zvono“, u organizaciji Udruženja građana „Vojvođanska inicijativa“.
- Država je obavezna da interveniše, posebno ako je reč o mladim beskućnicima. Podsećam, ne postoje statistički podaci o tome koliko je beskućnika na teritoriji Srbije, a time se krše osnovna ljudska prava, jer ti ljudi najčešće nemaju mogućnost „ulaska u sistem“, pravljenja lične karte, prijave prebivališta i ostalih prava koja imaju građani – upozorio je Marko Karadžić.

Još jedan dan u Raju

Sa njim se složio i Aleksandar Marton, predsednik Skupštine Zrenjanina.
- Slažem se da je potreban veći senzibilitet prema socijalno ugroženim kategorijama, a u lokalnoj samoupravi u ovom trenutku sede ljudi koji žele da se pozabave ovim pitanjem – napomenuo je Marton, posebno istakavši zalaganje dr Branislava Martinova, člana Gradskog veća, koji je bio glavni inicijator obnove rada narodne kuhinje u gradu.
Možda je narodna kuhinja prvi korak da se opipljivo pomogne „nevidljivima“, ljudima čija slika i prilika - veli Fil Kolins - sve ostale podseća da smo u stvari, za razliku od njih, „još jedan dan proživeli u Raju“.
M. Živanović

PRIHVATILIŠTE I CRKVA

Predsednik Skupštine grada Aleksandar Marton bio je nedavno domaćin delegaciji Direkcije za monitoring socijalne zaštite Županije Karaš-Severin, koju je predvodila izvršna direktorka Elena Amzoi. Poseta je u vezi sa učešćem u IPA programu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija, a u razgovoru je bilo reči o uspostavljanju saradnje sa zrenjaninskom nevladinom organizacijom „Vojvođanska inicijativa“ i o realizaciji projekta za pomoć licima bez stalnog prebivališta u Zrenjaninu. U okviru projekata namenjenih zbrinjavanju i poboljšanju života socijalno ugroženih kategorija, prihvaćena je ponuda rumunskog partnera o zajedničkom učešću u IPA programu, s obzirom na to da Županija Karaš-Severin i njen glavni grad Rešica predstavljaju uspešan primer brige o ugroženim kategorijama stanovništva i po evropskim standardima.
- Grad Zrenjanin će podržati projekat izgradnje prihvatilišta za beskućnike, i mišljenja sam da nismo toliko siromašni da ne možemo da pomognemo. To će biti samo jedan kamen u mozaiku solidarnog Zrenjanina – istakao je Marton. On je rekao da je, u ovoj „nesretnoj“ godini, gradnja još jedne crkve u Zrenjaninu nepotrebna investicija, te da su te hiljade evra mogle biti iskorištene za gradnju prihvatilišta za beskućnike.
 
Comments (1)
Gde je Arhiva
1 nedelja, 05 jul 2009 03:37
Joly
Da li neko moze da da informaciju gde je Arhiva za list Zrenjanin. Hvala, Jelena

Add your comment

Your name:
Your email:
Naslov:
Comment:
Joomla Templates by Joomlashack