Sportista godine 2010.

|
List Zrenjanin
|
|
|
Ovde možete pogledati najave kulturnih događaja za naredni period.
|
|
NARODNA KUHINJA U ZRENJANINU, JEDNA OD 73 U SRBIJI |
|
|
|
|
SIROMAŠTVO SVE VIDLJIVIJE
U Srbiji trenutno 70.000 porodica živi od socijalne pomoći. Na granici siromaštva je u našoj zemlji gotovo 700.000 ljudi. Bez posla ih je još više, 750.000. Srbija ima 73 narodne kuhinje, u kojima, svakodnevno, 30.000 ljudi dobija obrok. A kada bi svako dao dinar, kaže statistika, u Srbiji ne bi bilo gladnih...
U Narodnoj kuhinji u Zrenjaninu, koja se nalazi u zgradi Crvenog krsta, hrani se 540 siromaha. Njih 200, pet dana u nedelji, ovde dolazi po topli obrok, a 340 korisnika dobija mesečni paket hrane približne vrednosti toplog obroka za isti period. Korisnici lanč paketa su lica iz naseljenih mesta, kao i osobe iz grada koje zdravstveni razlozi onemogućavaju da svakodnevno dolaze po topli obrok. - Program Narodne kuhinje u Zrenjaninu realizuju partnerski Grad Zrenjanin, Crveni krst i Centar za socijalni rad – kaže sekretar Crvenog krsta Zrenjanin Aleksandra Tanasijević. - Sredstva za nabavku toplih obroka i lanč paketa u peridodu od šest meseci, od 1. oktobra 2011. godine, do 31. marta 2012. obezbeđuje Grad Zrenjanin. U postupku javne nabavke svake godine bira najboljeg ponuđača za pripremu toplih obroka lanč paketa. Centar za socijalni rad u Zrenjaninu opredeljuje korisnike programa Narodne kuhinje. Crveni krst organizuje jednom mesečno distribuciju lanč paketa do svih naseljenih mesta.
|
|
URUČENE NAGRADE GRADA ZRENjANINA ZA 2011. GODINU... |
|
|
|
|
...NA SVEČANOSTI U NARODNOM POZORIŠTU „TOŠA JOVANOVIĆ”
ONI ZNAJU KAKO MOŽE, A NE KAKO NE MOŽE DA SE URADI

U prepunoj sali Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ u nedelju su svečano uručene nagrade Grada Zrenjanina za 2011. godinu. Kao što je poznato, dobitnici su „zlatne“ reprezentativke, zrenjaninske odbojkašice Jovana Brakočević, Maja Ognjenović i Brižitka Molnar, poslenici u kulturi Karolj Izele i Branislav Grubački – Guta, novinarka mr Branka Jajić i Nezavisni sindikat penzionera javnih službi Zrenjanin. Grad je, kao i svake godine, dodelio nagrade i mladim talentima koji su se istakli u različitim oblastima, a to priznanje je ovoga puta pripalo glumcu zrenjaninskog Narodnog pozorišta Ivanu Đorđeviću, studentkinji fakulteta primenjenih umetnosti Drini Krlić, košarkaškom klubu - školi košarke „Uno Grande“ i školskom listu „Teslini koraci“, koji uređuju učenici Elektrotehničke i građevinske škole „Nikola Tesla“.
|
|
URUČENE GODIŠNJE NAGRADE SPORTSKOG SAVEZA GRADA ZRENJANINA |
|
|
|
|
NAJBOLJI KATARINA I IVAN

SPORTSKI savez grada Zrenjanina, po sedmi put zaredom, organizovao je dodelu Godišnje nagrade sportistima, ekipama, trenerima i sportskim radnicima za rezultate ostvarene u 2011. godini. Svečanost je održana u utorak, 31. januara, u sali Skupštine grada Zrenjanina. Laureate i goste pozdravili su Željko Trajković, predsednik Skupštine Sportskog saveza Zrenjanina, Aleksandar Marton, predsednik gradske Skupštine, Tanja Dulović, načelnica Srednjobanatskog okruga i Dane Korica, generalni sekretar Sportskog saveza Srbije. Oni su čestitali nagrađenima i istakli da su zrenjaninski sportisti prošle godine na domaćim i međunarodnim takmičenjima ostvarili izuzetne rezultate i pokazali zašto je Zrenjanin grad sportova. Istovremeno su poželeli sportistima da u ovoj, olimpijskoj, godini budu još uspešniji.
|
|
PROSUTA ŽIVA UKLONJENA SA MOSTA PREMA BERBERSKOM |
|
|
|
|
POREKLO OPASNE MATERIJE I DALJE NEPOZNANICA
Prilikom sakupljanja žive, lomljena je betonska košuljica, jer se tečni metal „provukao” kroz jedva vidljive pukotine
RADNICI specijalizovane beogradske firme „Miteko” uklonili su u subotu, 28. januara, živu prosutu na pešačkom mostu između naselja Berbersko i ulice Toše Jovanovića. Posao su započeli oko 9,30, a završili oko 15 časova. Odradili su ga hemijski tehničari Toni Arsić i Radosav Mitrović, pod nadzorom diplomiranog inženjera tehnologije Nebojše Tomaševića, inspektora zaštite životne sredine Ljiljane Bajević i Mire Dronjak, kao i Ljubomira Stankova iz Direkcije za uređenja grada. Pomoću specijalnog aspiratora sakupljeno je nešto više od 40 kilograma materijala - od čega lomljeni beton i površinske nečistoće čine, razume se, daleko najveći deo. Neizvesno je hoće li biti urađena kvantitativna (količinska) analiza prikupljenog materijala, tako da je malo verovatno da će se znati koliko je žive prosuto.
|
|
GRADSKO VEĆE O RASPODELI EKO DINARA
GRADSKO veće Zrenjanina usvojilo je Program raspodele budžetskog Fonda za zaštitu životne sredine za 2012. godinu, u kome je planirano ukupno 150 miliona dinara. Ta suma obezbediće se, naime, od naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine koju svi mi plaćamo – 60 miliona dinara, kao i od naknade za zagađivanje životne sredine koju izmiruju pojedine firme (10 miliona), naknade za emisije ugljen dioksida i drugih gasova i praškastih materija – 200.000 dinara, a iz 2011. u ovogodišnji budžetski Fond za zaštitu životne sredine preneto je 79,8 miliona dinara. - Od tog novca moramo isplatiti 56 miliona dinara za sanaciju postojeće deponije smeća, to je preostali dug za taj posao. Programom su 24 miliona predviđena za izgradnju nove privremene deponije, kao i 7,6 miliona za asfaltiranje puta do nje – objasnio je većnicima Dejan Jovanov, načelnik odeljenja za zaštitu životne sredine gradske uprave.
|
|
DOBRA ISKUSTVA SA PRVOM EKO ČESMOM U ZRENJANINU |
|
|
|
|
GUŽVE I NA MINUS DESET
GUŽVE i na minus deset – to je slika koja se može videti ispred prve eko česme u Zrenjaninu, puštenoj u rad na Bagljašu neposredno uoči Nove godine. To je dobar povod za razgovor sa Bosiljkom Božić, predsednicom Saveta Mesne zajednice „Veljko Vlahović”. - Nepodeljeno je mišljenje građana da je ova investicija – finansirana stoprocentno iz sredstava mesnog samodoprinosa – pun pogodak, čime je potvrđena ispravnost odluke donete pre više godina da se na prostoru u blizini škole „Petar Petrović Njegoš” podigne eko česma. Voda je, naravno, besplatna, i može je uzimati svako. Dolaze ljudi iz drugih delova grada, a i iz okolnih sela: Lukićeva, Lazareva, Elemira... Mnogo napora trebalo je da od odluke dođe do realizacije, da se pribave svi potrebni papiri i sve prođe po zakonu i građevinskim i tehničnim standardima – kaže naša sagovornica.
|
|
|
|
|