KOLIKO STAMBENIH ZGRADA „NIČE” U GRADU I KOLIKO KOŠTA KVADRAT U NOVOGRADNJI

Sve što se izgradi, to se i rasproda

  • Kranovi su najuposleniji na gradilištima firmi „Maksimović gradnja” i „Bio elektrik”

 

Posle duže oseke u oblasti stanogradnje, u središtu Banata ove godine na građevinskim parcelama pojavljuju se novi kranovi, a sa njima kao da oživljava i tržište nekretnina.
– Od 2012. godine do danas izdato je dvanaest dozvola za izgradnju zgrada za kolektivno stanovanje i poslovne prostore – kaže Ljiljana Pecelj Luburić, načelnica Odeljenja za urbanizam u Gradskoj upravi. Po njenim rečima šest dozvola izdato je 2012. godine, tri 2014, dve 2015, dok je jedna dozvola potpisana ove godine.
Najviše zgrada izgradila je „Maksimović gradnja”. Od pet objekata, za koliko je ta firma dobila dozvole, tri je izgradila u Nušićevoj ulici. Firma „Bio elektrik”, čiji je vlasnik Dragan Božjak, izgradila je dve, a dve su još u izgradnji. Među firmama koje su gradile objekte za kolektivno stanovanje našle su se i „PRO-MIG” i „MV invest”.
– U tekućoj građevinskoj sezoni u izgradnji ili proširenju je trenutno više od dvadeset poslovnih objekata. Stambenih je mnogo manje, ali koliko je stanova izgrađeno toliko je i prodato – kažu u Agenciji za nekretnine „Sigma”.
Po rečima Bojana Mihajlova iz Agencije „Pragma”, prodaja nekretnina je u stalnom porastu.
Kvadratni metar u stanovima košta do 800 evra. Stanovi koje gradi „Bio elektrik” skuplji su i do 50 evra po kvadratu. Ipak, budući da se nalaze u zgradi koja je građena prema evropskim energetskim standardima, Božjak smatra da je cena opravdana.
– Trenutno su u završnom procesu zgrade na uglu ulica Toše Jovanovića i Save Tekelije i u Ulici Đure Jakšića. Ova poslednja ima dve lamele sa ukupno 32 stana. Obe zgrade su energetske štediše – kaže vlasnik „Bio elektrika”. – Kada radimo fasade, onda je izolacija 12 cm, a svi stanovi u novim zgradama imaju podno grejanje i hlađenje, kao i toplotne pumpe. Sve radimo sa tradicionalnim i kvalitetnim materijalima: ciglama, crepom i nemačkom stolarijom. Izvođač koji dobije energetski pasoš mora imati atest. Takođe, sve naše zgrade imaju garanciju najmanje 12 godina.
Prema rečima Bojana Mihajlova, klijenti su podjednako zainteresovani za kupovinu stanova i kuća. Cene variraju, ali i dalje je trend da se jeftinije nekretnine prodaju relativno lako, dok je manja potražnja za luksuznijim objektima.
– Manji je broj klijenata koji uzimaju stambene kredite, u odnosu na broj kupoprodaja gotovinom – kaže Mihajlov. – Ipak, krediti su u ovom periodu povoljni.
Vlasnik „Bio elektrika” Dragan Božjak kaže da kod njega mladi kupuju stanove uglavnom na kredit, jer im je lakše da svakog meseca izdvajaju ratu ako su zaposleni, nego da skupljaju gotovinu godinama.
U „Sigmi” kažu da se stanovi brže prodaju, a da su mladi bračni parovi najčešći klijenti.
– Ranije su ljudi gradili velike kuće, i deca su, posebno sinovi, ostajala da žive sa roditeljima i kada zasnuju svoju porodicu. Sada se to ne praktikuje, živimo malo modernijim načinom života, pa svi traže manje kuće i stanove – obrazložili su u „Sigmi”.
I. BOŽIĆ, S. KOKAVSKI 

 

ISKUSTVA PREVARENIH KUPACA STANOVA
S dobrim ugovorom odmah u katastar
Iako u nekim gradovima u Srbiji postoji bojazan od prevara prilikom prodaje stanova u izgradnji, zrenjaninske agencije navode da se to u ovom gradu ne dešava, jer investitori poštuju kupce, a i sama prodaja nekretnina je sigurnija preko agencija.
– Veoma mnogo pažnje obraćamo na to da sve u pravnom smislu bude na svom mestu. Uostalom, ovde „svi znaju sve” i takve prevare bi brzo izašle na videlo – zaključuje Bojan Mihajlov iz Agencije „Pragma”.
Ipak, postoje Zrenjaninci koji su iz prve ruke osetili kako je to kada im neko zakuca na vrata i kaže da je stan u kojem žive i koji su uredno platili – zapravo tuđ.
– Kupio sam stan u izgradnji u Štrosmajerovoj ulici od jedne privatne investitorke 2009. godine i u tom stanu živeo sam sa porodicom do prošle godine, kada sam saznao da mi je stan prodat na licitaciji na sudu. Ispostavilo se da je investitorka uknjižila stanove na svoje ime, ali da je upala u dugove, pa je sud prodao stanove. Tužio sam investitorku, presuda je okončana i čekam povraćaj novca. Savetujem buduće kupce da naprave dobar kupoprodajni ugovor i da nekretninu odmah uknjiže na svoje ime – kaže Zrenjaninac Bojan Bugarić.
Slična nevolja desila se i Zrenjaninki Miomiri Smederevac. Ona je u oktobru 2006. sklopila ugovor u novosadskoj agenciji za kupovinu stana u tom gradu.
– Pri potpisivanju ugovora platila sam 70 odsto ugovorene cene, s tim da sam još u tri navrata isplatila rate. Nisam znala da je izvođač radova zapravo preprodao stan drugome, jer me je u periodu od 2006. do 2009. sprečavao da idem u sud da uknjižim stan. To je tvrdio i pravnik koji je radio u agenciji za nekretnine, kome sam poverila posao – ispričala je Miomira za naš list.
Suđenje je još u toku.
– Imam pravo da tražim povraćaj novca, ali ne i povraćaj stana. Do današnjeg dana ništa se nije rešilo. Izvođač je firmu prepisao na sina i više ništa nije imao na svoje ime. Time što nisam overila papir u sudu, izgubila sam pravo na sve. Stan i garažu koju sam tada platila, nikada nisam videla – kaže ova Zrenjaninka.
Ona savetuje građanima da prilikom kupovine stana u izgradnji angažuju dobrog advokata koji će moći sve papire da proveri, jer se, kako je navela, dešava da lažni investitori lažiraju i broj parcele i jedinstveni matični broj firme.
I. B.