KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA RADIONICA ODRŽANA U NARODNOM MUZEJU IZAZVALA JE VELIKO INTERESOVANjE UČENIKA

Praktična znanja za buduća zanimanja

Da je teorija jedno, a primenjeno znanje nešto savim drugo pokazala je nedavno održana konzervatorska radionica u salonu zrenjaninskog Narodnog muzeja koju je vodila direktorka ove ustanove Jelena Gvozdenac Martinov. Ona je učenicima srednje Hemijsko-prehrambene i tekstilne škole „Uroš Predić” prikazala konzervatorski postupak čišćenja slike na platnu (ikone) uz pomoć preparata koji se koriste u ovom domenu.
Radionica je privukla veliku pažnju znatiželjnih učenika kojima je hemija osnovna struka, a glavni cilj je bio da im se ukaže čime sve mogu da se bave nakon završene srednje škole, kao i ka kojim fakultetima i strukama mogu da usmere svoja interesovanja.
– Narodni muzej je ovom radionicom želeo da pokaže ne samo đacima, nego i svim zainteresovanim građanima, a posebno onima čija je to struka, šta zapravo podrazumeva konzervacija. Očuvanje i održavanje kulturne baštine jeste njena preciznija definicija, a istovremeno i primarna delatnost naše institucije. Trudili smo se da đacima Hemijske škole približimo struku kroz zanimljive priče i praksu kojom mogu da se bave. Većinu konzervatorskih i restauratorskih poslova ne bi smeli da obavljaju, ali smo mi pronašli načina da im uz korišćenje najbezbednijih hemikalija pokažemo kako se posao obavlja – objasnila je Jelena Gvozdenac Martinov, slikarka restauratorka, koordinatorka konzervatorsko-restauratorskog odeljenja i direktorka Muzeja.


Zanimljiv segment radionice vodila je Tatjana Petrović, samostalna preparatorka za metal, koja je đacima čistila srebrni nakit uz pomoć paste od sode bikarbone i mehaničkom metodom ultrazvučne kadice. Objasnila im je kako se odvija proces čišćenja metala, kao i šta može oštetiti predmet, šta može da olakša njegovu konzervaciju i kako ga nakon ovog procesa očuvati.
Učenici koji su prisustvovali radionici su tehničari za zaštitu životne sredine i tehničari za industrijsko-farmaceutsku tehnologiju. Neki od njih preneli su utiske.
– Radionica mi se dopala jer povezuje razne struke. Nadam se da ćemo ih imati još, i da ćemo se baviti i drugim zanimljivim temama. Posebno mi je bilo interesantno što smo imali priliku da se, barem na kratko bavimo konzervatorskim radom, odnosno da čistimo prašinu i prljavštinu sa jedne stare ikone. Zanimljiva mi je bila i priča direktorke Muzeja, koja je govorila o tome da nikada ne znamo šta neka slika krije ispod slojeva nanete boje, kao i da je proces restauracije, pored hemijskog procesa jedna velika istraživačka igra – rekao je učenik drugog razreda Viktor Munčai, tehničar za industrijsko-farmaceutsku tehnologiju.
Miljana Ljuština, takođe učenica Hemijsko-prehrambene i tekstilne škole, učestvovala je u radionici, a najviše joj se dopao proces čišćenja nakita.


– Saznali smo kako jedna stara ikona ili slika, procesom restauracije može da se vrati u stanje kakvo je nekada bilo i to me je baš oduševilo. Bilo mi je zanimljivo i čišćenje srebrnog nakita koji posebno volim – rekla je Miljana.
Narodni muzej sa Hemijsko-prehrambenom i tekstilnom školom sarađuje drugu godinu zaredom, a o projektu je govorila profesorica hemije Natalija Lalić, organizatorka praktične nastave i vežbi.
– Cilj ovih radionica i saradnje sa Muzejom je da omogućimo našim učenicima da izađu iz okvira škole, da vide i prepoznaju svoju buduću profesiju i zanimanje i gde sve ono ima primenu. Plan nam je i da ostale obrazovne profile (tekstilstvo, kožarstvo) uključimo u ove radionice, jer i za njih ima interesantnih stvari – izjavila je Natalija Lalić i dodala da mnogi smerovi u okviru stručnih predmeta proučavaju organsku i analitičku hemiju u čiji domen spadaju i rastvarači o kojima je bilo reči, što je i konkretna primena stečenih znanja.

M. MALBAŠKI
FOTO: JOVAN DRNDAK NJEGOVIĆ