MODNI STUDIO „CECA” SVETLANE RADOVANČEV – SPOJ UMEĆA I LJUBAVI

Kreira i šije po šnitu i fotografiji iz časopisa

MODNI STUDIO „CECA” SVETLANE RADOVANČEV – SPOJ UMEĆA I LjUBAVI
Kreira i šije po šnitu i fotografiji iz časopisa
Pupinova ulica, u starom gradskom jezgru, nevelika po svojoj dužini, krije u sebi mnoga znamenita zdanja. Mada su načeta zubom vremena, ona ipak čuvaju svoju lepotu. Ulica je prometna, u njoj je pravi mali zanatski i trgovački centar. Već samim svojim izlogom, Modni salon „Ceca” uklapa se u ambijentalnu celinu – aranžiran sa dahom prošlosti, otvara prozor u savremeno.
Svetlana Radovančev, vlasnica, otvorila je ovaj krojački atelje 2018. godine, uz podršku subvencija od 300.000 dinara za samozapošljavanje, po pokrajinskom javnom pozivu. U lepo uređenom salonu, osim mašine za šivenje i pribora, brojni modni časopisi, kutije sa cvećem i prelepo ogledalo. Vlasnica, premda sa obaveznom maskom koju je nametnula ova situacija, zrači pozitivnom energijom.
– Trudim se da ovo ne bude samo posao, već i zadovoljstvo. U prošlosti, grad je bio poznat po krojačkim salonima u kojima su radile vrsne šnajederke i modistkinje. Ima ih i danas mnogo, ali je najlepše to što jedne na drugu ne gledamo kao na konkurenciju već se uzajamno pomažemo – kaže Ceca.

Radost, pa panika…
Svetlana je po zanimanju tekstilni tehničar, sa više od 20 godina staža u struci, u više tekstilnih firmi. Na evidenciji nezaposlenih našla se 2016. godine, kada su firmi u kojoj je radila iskazivali tehnološke viškove. I tako se rodila ideja o sopstvenom modnom salonu.
– Kada vratim film i setim se kako sam se odlučila da otvorim nešto svoje, bilo je to baš zato što nisam mogla da nađem pravi posao. Zato sam prelomila i odlučila da ću nastaviti da radim ono što znam, i što sam dugo radila. Znači, to bi bila moja firma. Nekako u to vreme sam i čula za konkurse i da postoji subvencija za početnike. I nisam se pokajala – priča naša sagovornica.
– Konkurisala sam, dobila sam sredstva. Prvo je to bila radost, pa panika – šta ću, kako ću, kako to ide kada si gazda… Posle mesec-dva je to došlo na svoje mesto, krenulo svojim tokom, tako da sam sada prezadovoljna kako je firma zaživela i kako radi. Ali, svega toga ne bi bilo bez podrške porodice.
Krojačka radionica nalazi se na odličnoj lokaciji u Pupinovoj ulici. Poslovni prostor je uzet pod zakup, čini ga velika prostorija, u kojoj je prijemni deo na ulazu, i velika radionica. Radionica je kompletno opremljena za rad industrijskim mašinama.
Osnovna delatnost jeste šivenje ženskih odevnih predmeta po porudžbini i želji kupca. Obično su to ženski kostimi, suknje, haljine, blejzeri, sakoi, svečane haljine… Svetlana obavlja i usluge popravki i prepravki, a za ovu uslugu su i muškarci mušterije, kada im je potrebno skraćivanje ili popravka odela, pantalona, sakoa, košulja…

Preporuka kao reklama
U početku, kada je svaki preduzetnik-početnik u velikoj neizvesnosti kako će posao zaživeti, Svetlana se reklamirala putem društvenih mreža, preko vizit-karata koje je delila mušterijama, u prodavnicama metraže, kao i u okolnim firmama u kojima je i mnoštvo potencijalnih mušterija. Preporuka zadovoljnih mušterija ipak je najbolja reklama.
– U početku sam gledala da se reklamiram, zadržala sam stare mušterije, a nove mušterije su došle tako što su me preporučivali, kako zbog kvaliteta, tako i zahvaljujući dobroj lokaciji. Dosta ljudi prođe ovim delom centra, vide nešto novo i uđu da se raspitaju… I ponovo dođu – s ponosom kaže Svetlana.
Kao vrsna šnajderka, Svetlana šije i po šnitu, ili bez krojnog arka, ako mušterija donese model ili fotografiju modela kakav bi želela da ima. Vešto oko i zanatsko umeće pružaju joj sigurnost da mušterijama pruži i modni savet, uputi ih kako da odećom istaknu sopstveni stil, ličnost. Većina to i prihvata.
– Smatram da je ljudima jako važan i odnos cena –kvalitet, šta dobiju za novac koji daju za uslugu. Zato nastojim da od parčeta tkanine napravim model koji je baš skrojen za klijentkinju koja će moći da ga s ponosom ponese – smatra Svetlana Radovančev.

M. Bečejac