NIKOLA KOVAČEVIĆ, PREDSEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA ZRENJANINA I OPŠTINA

Čija su dugovanja radnicima?

Oko 2.000 radnika nekada uspešnih zrenjaninskih preduzeća poput „Agroživa”, Fabrike šećera i „Gvođara” poslednjih meseci okuplja se u Savezu samostalnih sindikata grada Zrenjanina i opština, koji im pomaže da upute žalbe za potraživanje neisplaćenih zarada. U pitanju je veliki broj ljudi koji se obratio za pomoć, imajući u vidu poljuljanu reputaciju sindikata u našoj zemlji. Predsednik Saveza samostalnih sindikata Zrenjanina Nikola Kovačević ističe da uprkos tome što sindikati nemaju dovoljno uticaja u društvu, njihova organizacija se trudi da pomogne svim radnicima, bez obzira da li su članovi ili ne.
– Žalosno je to što stečajni upravnici, koji su licencirani, plaćeni i imaju sve podatke, ne rade ništa za radnike. Svakog meseca neki stečajni upravnik proda imovinu, sebe namiri, a zaposlenima koji su ostali bez zarada, ništa ne omogući. Nisu stečajevi nastali da bi se naplatili advokati i stečajni upravnici, već zaposleni, koji su, ne svojom krivicom, ostali bez posla.
Ko vam se može obratiti povodom potraživanja neisplaćenih zarada?
– U pitanju su neostvarena potraživanja iz firmi koje su otišle u stečaj, a do tada nisu bile privatizovane, već su se nalazile u društvenom ili u vlasništvu države. Januara smo krenuli sa prikupljanjem dokumenata radnika. Radi se o više od devet firmi, između ostalog o Fabrici šešira, Šećerani, Fabrici čarapa, „Agroživu”, „Gvožđaru”. Uslov da nam se radnici obrate, jeste da su firme u stečaju najmanje tri godine i da stečaj nije završen pre više od tri godine. Udruženje „Solidarnost” iz Kule je pokrenulo taj postupak, koji se onda proširio po celoj Vojvodini. Sarađujemo sa advokatskom kancelarijom Mirjane Nedeljkov iz Niša preko koje se upućuju žalbe Ustavnom sudu.
Poverenje u sindikate nije veliko, podeljeni su i oslabljeni, ali i pored toga veliki broj ljudi vam se obratio ovom prilikom?
– To je najveći problem zato što Zakon o radu zaposlene koji su članovi sindikata štiti samo na papiru. Imamo primer iz „Nodulara”, zakupca „Radijatora”, gde zaposleni koji se prihvati rada u sindikatu bude otpušten. Takođe, sastanci sindikata u radnim organizacijama ne traju duže od 10-15 minuta, a pojedini poslodavci ni to ne dozvoljavaju. To je veliki problem, a mi ne možemo da ih zaštitimo. Poglavlje 19 – socijalna politika i zapošljavanje, još nije otvoreno, a izgleda da je ono našoj državi poslednje u planu. Takođe, sindikati su imali slab uticaj na donošenje Zakona o radu. Nisu usvojene naše primedbe, niti je bilo valjane javne rasprave.
Država ne dozvoljava ni da se formiraju socio-ekonomski saveti na nivou opština i gradova. Zrenjanin ga, na primer, nema. On je nekada bio formiran, ali je funkcionisao samo koliko je bilo potrebno vlastima, kada je dolazila strana delegacija.
Koliko bi onda u takvoj situaciji bila značajna saradnja sindikata sa udruženjima građana, na primer?
– Sindikat je otvoren za sve. Takođe, pomogli smo svakome ko je došao. Mnogi zaboravljaju da dok god teče sudski spor i stečaj, radnici su naši članovi, nema veze da li plaćaju članarinu ili ne, da li su negde zaposleni. Osim toga, u našem sindikatu radimo i na edukaciji žena i omladine, a saradnju ostvarujemo i sa sindikatima iz inostranstva. Početkom maja ćemo imati posetu iz Danske. Inače, u Danskoj su trenutno protesti sindikata, koji su se proširili na 70 odsto zaposlenih, bez obzira na delatnost. Oni su na ulicama, imaju određeno vreme za to, nisu tako radikalni kao kod nas, ali su zato jedinstveni i uvek reaguju tamo gde treba.

  • SUDSKI POSTUPAK OD 12 DO 14 MESECI
    Radnici koji potražuju neisplaćene zarade u Savezu samostalnih sindikata Grada Zrenjanina i opština potpisuju punomoćje, a advokatica iz Niša upućuje žalbu Ustavnom sudu, objašnjava pravnica Saveza sindikata Svetlana Karađenov.
    – Ona u žalbi podnosi zahtev za kompletna potraživanja koja su prijavljena u stečajnom postupku. To je zapravo povreda prava na imovinu, jer se ta zarada smatra imovinom, a po Ustavu su to neisplaćene zarade. U žalbi se podnose i zahtevi za kamatu, međutim, praksa je da ih Ustavni sud odbije, pa se onda nakon toga za taj deo podnosi žalba Sudu u Strazburu. Postupak otprilike traje od 12 do 14 meseci. Ustavni sud donosi presudu u kojoj piše da se u roku od četiri meseca obavezuju Ministarstvo pravde ili Ministarstvo finansija, zavisi ko ima para u datom momentu.

M. Maričić