NOV POTEZ GRADSKE ADMINISTRACIJE: PODRŠKA STOČARIMA I PČELARIMA IZ AGRARNOG BUDžETA

Nastavlja se ciklus u govedarstvu, kreće u pčelarstvu

Potpisivanjem ugovora o donaciji 15 grla ženske teladi simentalske rase i podsticajnih sredstava – po 100 hiljada dinara za svakog od 30 pčelara, radi kupovine košnica i pčelinjih društava – u utorak je na svečan način označen početak novog ciklusa gradske pomoći razvoju agrara. Ovim je učinjen još jedan korak u stimulisanju poljoprivredne proizvodnje sredstvima iz agrarnog budžeta Grada Zrenjanina.
Ugovore su potpisali korisnici stimulativnih sredstava i gradonačelnik Čedomir Janjić.
– Mislim da je najznačajnije to što smo do odluke kako upotrebiti novac koji imamo na raspolaganju, a to nisu mala sredstva, došli zajedničkim radom poljoprivrednika i ljudi iz struke u gradskoj administraciji na čijem sam čelu. Očigledno je da smo dobro procenili. Interesovanje za popravljanje rasnog sastava, a time i proizvodnog potencijala u govedarstvu, postoji već duže vreme, i tu možda nema velikog iznenađenja… No, premda ovaj region ima odlične prirodne uslove za pčelarstvo, prijatno smo svi iznenađeni velikim interesovanjem za njegovu obnovu. Verujem da ćemo tu do kraja godine imati još dobrih vesti – rekao je ovom prilikom gradonačelnik.
Kada je reč o govedarstvu, sve je krenulo pre dve godine kada je Grad, posredstvom renomirane firme „Fruškogorska”, Novi Sad, kupio 93 steone junice simentalske rase iz Austrije. Ideja, koja se uveliko realizuje, jeste da se ženska telad iz ovog kontingenta ustupe Gradu, kako bi bila dodeljena drugim stočarima i tako nastavila reprodukciju kvaliteta u govedarstvu. Poznato je da duže vreme zapostavljena simentalska rasa ima izrazito dobre performanse u tovu.
Pčelari korisnici podsticajnih sredstava dužni su da za tri godine vrate pet košnica sa društvima i tako omoguće novi ciklus donacija.
ŠTA KAŽU KORISNICI PODSTICAJA
Iskoristimo ono što nam podneblje pruža!
– Nisam veliki pčelar, imam dvadesetak društava, ali mislim da mogu reći da je ovaj potez Grada korak ka sređivanju stanja. Jačanje nas proizvođača trebalo bi da poboljša naše pozicije u odnosu na otkupljivače koji su u monopolističkom položaju. Za 100 hiljada koliko dobijam, moći ću da kupim pet, eventualno šest društava – kaže Milenko Vujović iz Kleka, koji je pčelarstvom počeo da se bavi pre četiri godine.
Vujović med plasira posredstvom velikih otkupljivača, a na malo uglavnom u svom mestu.
– Bagremovog i lipovog meda sada je malo. Cena mu je oko 2,20 evra po kilogramu. Brzo se pročuje da je med dobar, pa ljudi sami dolaze, ne treba nikakva reklama – dodaje naš sagovornik.
Poslednje godine nisu bile povoljne za pčelare i pčele. Pre dve godine zabeleženo je i do danas nerazjašnjeno trovanje pčela, a prošlu godinu pokvarile su jake majske kiše i sušno leto. Ova godina obeležena je jakom zimom.
– Zahvaljujući nabavci steonih „simentalki” koju finansira Gradska uprava ponovo sam se, posle ozbiljnog pada, zainteresovao za govedarstvo – kaže Miroslav Filipović iz Tomaševca, jednog od retkih mesta u Banatu koja su održala i ojačala stočarsku proizvodnju.
Filipović nije krupan stočar. Ima desetak goveda: muznih krava, junadi i teladi.
– Nadam se da će nova grla pomoći da povećam dnevne isporuke mleka bar na 150–200 litara, kako bih, uz redovnu cenu od 28, i državnu premiju od sedam dinara po litru, mogao da dobijam i koji dinar više od pančevačke mlekare – kaže Filipović.

 

M. Stojin