Odlaganje rebalansa – staza ekonomskog bespuća

Piše: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Zakonom o lokalnoj samoupravi (članom 20) predviđeno je da su gradovi i opštine, između ostalog, nadležni za obavljanje komunalnih delatnosti, lokalni (javni) prevoz, korišćenje građevinskog zemljišta, lokalne puteve i ulice, predškolsko, osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje, oblast kulture, sporta, zdravstvene i socijalne zaštite, unapređenje opštih uslova poslovanja, zatim za zaštitu životne sredine, zaštitu od elementarnih i drugih nepogoda itd.
Da li je i u kojoj meri pandemija uticala na finansijski položaj lokalnih zajednica, kao i na njihovu mogućnost da izvršavaju propisane nadležnosti od vitalnog interesa za građane i privredu?
Podaci Ministarstva finansija ukazuju da su ukupna budžetska primanja opština i gradova u Srbiji u prvih šest meseci 2020. godine smanjena za 10,2% (nominalno), a ukupni izdaci iz kase lokalnih samouprava za oko 5,5% u odnosu na isti period prošle godine. Pri tome, porezi (na dohodak, imovinu i dr.) su manji za 8,5%, donacije i transferi su ostali na istom nivou, dok su drugi prihodi smanjeni za 14,3%.
Interesantno je da su izdaci za zaposlene u posmatranom periodu (januar-jun) nominalno povećani za 5,83%, dok su izdaci za robu i usluge smanjeni za nepunih 12% u odnosu na isti interval 2019. godine. U tome se ogleda suština celog problema. Naime, upravo se u okviru stavke „korišćenje robe i usluga” (grupa konta/računa kategorije 42) evidentiraju raznoliki izdaci za obavljanje poslova iz domena propisanih nadležnosti lokalnih samouprava. Očito su opštine i gradovi, usled finansijskih poteškoća izazvanih pandemijom, smanjili količinu javnih usluga koje pružaju građanima i privredi (što, videli smo, nije slučaj sa platama zaposlenih).
Kakva je situacija u budžetu Grada Zrenjanina? Zvanično dostupnih podataka o izvršenju budžeta tokom 2020. godine nema. Međutim, elementi za izvlačenje odgovarajućih zaključaka se mogu pronaći u Odluci o budžetu Grada Zrenjanina za 2020. godinu i u Odluci o završnom računu budžeta grada Zrenjanina za 2019. godinu. Prva pruža informacije o planiranim iznosima budžetskih prihoda i rashoda (po vrstama) u 2020. godini, a druga o tome koliko su iznosili odgovarajući prihodi i rashodi u 2019. godini. Poređenjem istovetnih stavki u 2019. i 2020. godini u gradskom budžetu, kao i sa onima koje sumiraju trendove u drugim gradovima i opštinama, može se steći utisak o (ne)realnosti budžeta Grada Zrenjanina u godini u kojoj nas je pogodila pandemija korona virusa.
Prema budžetu koji je i dalje na snazi (pošto rebalans još nije sproveden) planirano je da se poreski prihodi Grada u 2020. godini, u odnosu na 2019. godinu povećaju za 10,8%, a da se ostali prihodi povećaju za oko 13,1%. Budžetom Grada je predviđeno i da rashodi za zaposlene u 2020, u odnosu na 2019. godinu, budu viši za 14,5%, te da izdaci za korišćenje robe i usluga poratsu za 17,8%. Imajući u vidu agregatne trendove u 2020. godini na nivou svih lokalnih samouprava, ovakav scenario u Zrenjaninu ne deluje realno. No, oni koji su odgovorni za izvršenje gradskog budžeta imaju potpuni uvid u sve budžetske stavke u svakom trenutku, pa ostaje nada da su utvrdili da je situacija u Zrenjaninu mnogo bolja nego u ostalim gradovima. Ukoliko, pak, nije tako, postavlja se pitanje zašto se budžet nerealno planirao, odnosno zašto se i dalje čeka na njegov rebalans?!