Perspektive grada u oblasti IT industrije

Piše: dr Dejan Molnar
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu
Zrenjanin nastoji da privuče što veći broj preduzeća koja posluju u kompjuterskom, IT sektoru. Da bi u tome uspeo, mora da ispuni specifične uslove pod kojima bi pripadnici kreativne klase, odnosno oni koji posluju u sektoru informaciono komunikacionih tehnologija, odlučili da žive i rade u njemu. Pored ostalog to su kreativni ambijent, telekomunikaciona infrastruktura, stimulativni poslovni prostori, raznoliki kulturni i umetnički sadržaji, konferencijski i kongresni kapaciteti… U pitanju su najčešće mladi, obrazovani stručnjaci kojima su radni i životni uslovi (kao komponente životnog standarda) važniji od industrijskih zona i drugih elemenata tzv. „tvrde” infrastrukture.
U prethodnih nekoliko godina u našoj zemlji je ostvaren značajan rast u oblasti izvoza usluga, čemu je poseban doprinos dao rast IT usluga. Postoje potencijali i za dalji rast proizvodnje i izvoza u ovoj delatnosti, a to bi bilo posebno značajno zbog pozitivnog uticaja na bilans međunarodne razmene, činjenice da se u ovom sektoru stvara visoka novostvorena vrednost, snaženja imidža, otvaranja novih radnih mesta za visoko kvalifikovanu radnu snagu koja ostvaruje visoku produktivnost rada itd.
Kao najvažniji faktori za razvoj kompjuterske delatnosti mogu se navesti kvalifikovana radna snaga, zatim kvalitetna telekomunikaciona infrastruktura i dobar poslovni ambijent. Pri tome, telekomunikaciona infrastruktura u našoj zemlji prati globalne trendove, dok na planu drugih faktora ima prostora za napredovanje.
Srbija je u domenu IT sektora ostvarila izvoz u vrednosti od 344 miliona evra u 2014. i od 455 miliona evra u 2015. godini, dok je prosečna godišnja stopa rasta ovog pokazatelja u periodu 2010-2015. iznosila čak oko 25 odsto. Pri tome, dostignut je nivo izvoza od oko 50 evra po stanovniku, što je i dalje niže od proseka država centralne i istočne Evrope (koji iznosi oko 90 evra). Sa druge strane, udeo izvoza IT sektora u BDP-u u našoj zemlji je na nivou od preko jedan odsto, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni period – sa 0,4% BDP-a u 2010, na oko 1,3% BDP-a u 2015. godini.
Činjenica je da je u pitanju brzorastuća delatnost, kao i delatnost koja bi mogla da ostvaruje dinamičan rast i nadalje, uz adekvatnu podršku države u ključnim oblastima za njen razvoj. Korisno bi bilo da se jedan značajan broj ljudi iz ovog sektora odluči da živi u našem gradu i da svoje preduzetničke aktivnosti obavlja odavde. Multiplikatorski efekti bi bili od posebne važnosti, jer su u pitanju ljudi koji ostvaruju natprosečne zarade koje bi trošili na lokalnom tržištu što bi bila razvojna poluga (po osnovu povećanja lokalne tražnje) za druge delatnosti zastupljene u gradskoj privredi (ugostiteljstvo, trgovina, sport i rekreacija, različite usluge, nekretnine itd.).