„PIŠTALjKA” I OSNOVNI SUD ODRŽALI OKRUGLI STO O POLOŽAJU UZBUNjIVAČA

Prijave uzbunjivača moraju biti istražene

Sudska vlast u Srbiji pruža solidnu podršku uzbunjivačima – ljudima koji prijavljuju korupcije i druge zloupotrebe, štiteći javni interes i celo društvo. Međutim, onaj deo pravosuđa koji bi efikasnije trebalo da reaguje na prijave uzbunjivača jeste tužilaštvo, rečeno je na Okruglom stolu koji su u sredu, 27. novembra, u prostorijama Višeg suda organizovali zrenjaninski Osnovni sud i organizacija „Pištaljka”.
O tome kako su uzbunjivači zaštićeni, šta čine državne institucije u borbi protiv korupcije i kakva je primena Zakona o zaštiti uzbunjivača donetog pre pet godina – razgovarali su urednici i advokati „Pištaljke”, sudija novosadskog Apelacionog suda Borivoje Gajić, sudije Prekršajnog, Osnovnog i Višeg suda u Zrenjaninu, kao i njihove kolege iz Kikinde, Pančeva i Bečeja.

POUZDANA ZAŠTITA OHRABRUJE NOVE PRIJAVE
Doktori, domari, policajci, ali i sudije poslednjih godina u našoj zemlji obelodanili su zloupotrebe vlasti, preduzeća i institucija, a u ulozi uzbunjivača našao se i glavni i odgovorni urednik „Pištaljke” Vladimir Radomirović. On je sa grupom kolega iz lista „Politka” ukazivao na sukob interesa u kojem se našao tadašnji premijer Mirko Cvetković, čija je firma zarađivala na ugovoru sa „Politikom”. Posle višemesečnog maltretiranja i cenzurisanja tekstova, dobili su otkaze krajem 2009, a naredne godine osnovali su „Pištaljku” – portal za prijavljivanje i istraživanje korupcije i za zaštitu uzbunjivača. Čini je tim novinara i advokata koji pruža besplatnu pravnu pomoć.
Prema rečima Vladimira Radomirovića, pored pružanja zaštite uzbunjivačima, važno je i da njihove prijave budu istražene. Zaštita uzbunjivača nije cilj, već sredstvo da se dođe do što više prijava drugih nezakonitosti, istakao je on.
– Odmazde najčešće podrazumevaju otkaz, ali vidimo iz poslednjeg slučaja da se uzbunjivač može naći i u zatvoru. Reč je o Aleksandru Obradoviću, zaposlenom u fabrici oružja „Krušik”, koji je novinarima ukazao na sumnjive poslove prodaje oružja ispod cene nuđene državnom preduzeću, objavivši da je u tome učestvovao otac ministra policije, a da se bivši direktor „Krušika” naglo obogatio. To su stvari bitne za javnost i tužilaštvo bi trebalo da pokrene istragu o prijavi Obradovića, a sud da ga što pre oslobodi kućnog pritvora – naveo je Radomirović.

ZAKON UVEO PRIVREMENE MERE
Zakon o zaštiti uzbunjivača usvojen je 2014. godine, a do sada je više od 30 uzbunjivača u našoj zemlji dobilo sudsku zaštitu. Postupak je u tom slučaju hitan, nadležan je Viši sud, a primenjuju se i odredbe Zakona o parničnom postupku.
– Sudovi privremenim merama imaju mogućnost da zaustave mobing prema uzbunjivačima – da ih vrate na posao ukoliko dobiju otkaz ili na staro radno mesto ukoliko su pomereni na niže. Do sada je solidno delovala sudska vlast, imamo slučajeve gde su uzbunjivači dobijali zaštitu od suda u roku od dva ili tri dana od podnošenja zahteva za privremenu meru. „Pištaljka” je u saradnji sa Pravosudnom akademijom i Vrhovnim kasacionim sudom u poslednje dve godine za primenu Zakona o zaštiti uzbunjivača obučila više od 900 sudija – kazao je Radomirović.
Donošenjem ovog akta, Srbija je postala jedna od retkih zemalja u okruženju koja je donela celovit zakon o zaštiti uzbunjivača, kakav danas ima samo 10 članica Evropske unije, naglasio je Borivoje Gajić, sudija Apelacionog suda u Novom Sadu, prethodno zaposlen u Opštinskom i Okružnom sudu u Zrenjaninu.
– Doživeo sam to da naš zakon hvale i predstavnici Saveta Evrope. On je u velikoj meri uticao na direktivu koju je nedavno doneo Evropski parlament o zaštiti uzbunjivača, a koja nalaže državama EU da kroz posebne zakone regulišu zaštitu uzbunjivača.
Ranije je Agencija za borbu protiv korupcije dodeljivala status uzbunjivača, ali ova zaštita često nije bila delotvorna. Kako su naveli pravnici „Pištaljke”, takav status više ne postoji – onaj ko prijavi zloupotrebe već postaje uzbunjivač, a na sudu je da odredi zaštitu.
Domaćini Okruglog stola u Zrenjaninu, koji su se obratili na početku skupa, bili su Biljana Martinović, predsednica Višeg suda i Zlatoje Ankić, predsednik Osnovnog suda.

Milana Maričić