POMOĆNIK MINISTRA POLJOPRIVREDE U POSETI SREDNJEM BANATU

Dobro uskladiti agrarnu politiku

Zahtevi poljoprivrednika su razumni, ali je nivo snage privrede pa i agrarnog sektora s kraja 80-ih dostižan za tek pet godina, ocenjuje pomoćnik ministra Aleksandar Bogićević
Pripremajući ured­be koje se tiču agrarne politike za 2020. godinu, obilazimo regione po celoj Srbiji. Ono što sam video u Poljoprivrednoj stručnoj službi i čuo u razgovoru sa poljoprivrednicima, pomoći će u izradi tih akata.
Uredbe, pa i zakonski predlozi, ne osmišljavaju se po kancelarijama, nego upravo kroz ovakve kontakte. I u Ministarstvu, a i među ratarima, stočarima, voćarima i povrtarima postoje ozbiljne polemike o tome šta su najuži prioriteti srpskog agrara, koju granu vredi najviše stimulisati radi opšteg dobra naše zemlje. U tom radu prvi sagovornici su ljudi iz poljoprivredne stručne službe, koji imaju najbolji pregled stanja na terenu i kvalifikovani su da daju kvalitetne sugestije, a zrenjaninska jedinica PSS je jedna od tri najbolje u Vojvodini. Neke od tih sugestija već su utkane u naše planove.
Ovim rečima je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksabdar Bogićević sažeo svoje gostovanje u Zrenjaninu.
– U ovom regionu koji je žitorodan, a nije slabo ni stočarstvo, najviše je sugestija koje idu ka povećanju stimulacija za ove, bazične grane agrara: od povoljnijih uslova za nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje do većih povoljnosti za kupovinu goriva za pogonske i radne mašine, a tih zahteva ima i iz voćarsko-vinogradarskih regiona, za povećanje direktnih davanja po hektaru. Radi se o različitim interesima! Zadatak odgovorne vlade jeste da ih maksimalno, u skladu sa snagom budžeta (a razgovori sa Ministarstvom finansija su uvek teški) na najbolji način uskladi i uravnoteži – rekao je Bogićević.
Pomoćnik ministra je, sa većom grupom poljoprivrednika i preduzetnika u agraru, osim Poljoprivredne stručne službe, posetio i gazdinstvo u Lazarevu poljoprivrednika Dušana Cvijetića. On je poznat kao dobar proizvođač šećerne repe, a odnedavno i kao voćar, proizvođač višanja.

  • NIVO OD PRE TRI DECENIJE – REALNO ZA PET GODINA
    – Naša agrarna politika oslanja sa na ograničen, ne previše visok državni i agrarni budžet. Ide na bolje, ali je po mom mišljenju za vraćanja na nivo od pre tri decenije potrebno još pet godina – ocenio je pomoćnik ministra poljoprivede Alaksandar Bogićević.
    On se takođe sa zadovoljstvom osvrnuo na značajna izdvajanja iz gradskog budžeta Zrenjanina za finansiranje analiza zemljišta, u laboratorijama Poljoprivedne stručne službe, koje su za poljoprivrednike besplatne. Radi se o 4.500 uzoraka. Izdvojio je i povlačenje 630 miliona dinara iz republičkog agrarnog budžeta i subvencionisanje kamata na kratkoročne kredite sredstvima gradskog budžeta.

 

  • ŠTA TRAŽE POLjOPRIVREDNICI
    Primedbe poljoprivrednika saželi su poljoprivrednici iz Zrenjanina Slavko Vukov i Svetislav Seležan:
    – Akcize na dizel gorivo, u masi prevazilaze direktna plaćanja od Ministarstva prema poljoprivrednicima, dakle većina nas je „neto na gubitku”. Posebno je to došlo do izražaja ove sušne godine. Mi smo dobro informisani, znamo da je i u BiH, a da ne govorimo o susednim zemljama, članicama EU, situacija mnogo bolja. Imamo konkretan predlog: da se akcize smanje sa 70 na 20 dinara po litru! Ukoliko smo zaista svesni značaja energenata kao pogonske sile privrede, rešenje će uz malo dobro volje i realnog pristupa biti moguće – kažu Vukov i Seležan.
    Diplomirani inženjer agronomije Miroslav Kovačević iz Aleksandrova ukazao je na težak problem tovljača junadi. Subvencije su solidne, ali je tržište totalno neuređeno.
    – Za nas, neposredne proizvođače, a ja u tovu imam 60 kvalitetnih junadi, cene su formirane na bazi isto tolikog broja hektara zemljišta koje obrađujem. Međutim, u stvarnosti, one su niže nego zvanično u medijima, što neupućene dovodi u zabludu da je nama stočarima jako dobro… Po utvoljenom grlu gubim, u odnosu na ranije godine, 400 evra. Izvoznici koji posluju sa Turskom kao da zaobilaze Banat, pa čovek ne može da se ne upita da li je izvoz, za sada više u najavi nago u realnosti, oborio cene na domaćem tržištu? To nije dobro jer bi svakom trebalo da bude jasno da je tov junadi, iako skuplji i komplikovaniji, perspektivniji od tova svinja.
    Kovačević je takođe problematizovao visinu akciza na dizel gorivo.

M. Stojin