Povećanje životnog standarda – statistika nasuprot realnosti

Piše: dr Dejan Molnar,
Vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Kreatori ekonomske politike, nosioci javnih funkcija (političari) i ekonomisti koriste različite pokazatelje kako bi javnosti predočili ostvarene rezultate na planu ekonomskog rasta i razvoja. U medijima se, recimo, redovno pojavljuju informacije o rastu prosečne zarade, bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i sl. Međutim, često se događa da u realnosti (u svojoj svakodnevnici) ne osećamo boljitak o kojem smo obavešteni. Zbog čega pozitivna privredna kretanja o kojima svedoče makroekonomski indikatori ne stižu do svih građana brzinom kojom dolaze i vesti o njima?
Na osnovu objavljenih podataka Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o nivou prosečne neto zarade (bez poreza i doprinosa) se može izračunati da je ona u maju 2019. godine (55.380 din.) bila čak za 33,8% veća u odnosu na 2012. godinu (41.377 din.). Postavlja se pitanje koliko to doprinosi povećanju našeg životnog standarda. Nažalost – ne mnogo. Razlog je što su u pitanju podaci o nominalnim zaradama, koja predstavlja količinu dinara koju smo u proseku dobijali putem dohotka, ali nam to ništa ne ukazuje koliko smo dobara i usluga za tu količinu dinara mogli da kupimo.
Realnom zaradom se iskazuje masa dobara i usluga koje mogu da se nabave na tržištu pomoću zarade koju ostvarujemo. Na realni izraz zarade utiče mnogo toga, počev od kretanja opšteg nivoa cena, zatim cena konkretnih dobara i usluga koje nabavljamo, deviznog kursa i sl.
Na bazi godišnjih podataka Narodne banke Srbije o kretanju opšteg nivoa cena (inflacije), kao i o dinamici cena određenih grupa proiozvoda, može se zaključiti da su u periodu od 2012. godine do jula 2019. godine u našoj zemlji cene, takođe, povećane. Tako su, recimo, potrošačke cene (ukupna inflacija) u posmatrnanom razdoblju (2012- jul 2019.) ukupno povećane za čak 29,1%. Pri tome, u istom periodu su hrana i bezalkoholna pića poskupeli ukupno za oko 27,6%, cena energije je povećana ukupno za oko 25,7%, dok su usluge poskupele za oko 30%. Kada u obzir uzmemo i informacije o tome koliko su se povećale cene dobara i usluga koje svakodnevno kupujemo, dolazimo do zaključka da se životni standard nije značajnije promenio (nominalni rast prosečne neto zarade od 33,8%, uz istovremeno povećanje potrošačkih cena od 29,1%).
Sa ciljem da proverimo prethodnu računicu, koristimo zvanične podatke Ministarstva finansija o godišnjim realnim stopama rasta bruto zarada (uzimaju u obzir inflaciju). Na bazi njih se može izračunati da se u periodu 2012-2018. godina realna bruto zarada u Srbiji povećala ukupno za svega 2,25%. Za toliko je, u proseku, povećana kupovna moć građana.
Osim podatka o prosečnoj zaradi, možda je i važnije uzeti u obzir informaciju o medijalnoj zaradi (polovina zaposlenih ostvaruje zaradu iznad tog iznosa, a polovina njih nižu od toga). Medijalna neto zarada u Srbiji je u maju 2019. godine iznosila 42.319 dinara (oko 360 evra), što znači da je polovina zaposlenih imala zaradu do tog iznosa.
Pre nego što izvedemo određene zaključke, moramo dobro razumeti odgovarajuće ekonomske kategorije i pravilno (korektno) tumačiti statističke podatke.