PREDAVANJE ZRENJANINSKE PODRUŽNICE LEKARA POSVEĆENO PRAVILNOJ ISHRANI

Izbegavati industrijski prerađenu hranu

Pazeći na ishranu može se makar preduprediti nastanak određenih oboljenja. Na neke stvari se ne može uticati, ali uz malo truda, loše navike u ishrani mogu se promeniti, što će doneti zdravlje, a ne bolest – poruka je prim. dr Biljane Bajić Bibić. Ona je nedavno održala predavanje „Opšti principi zdrave ishrane” na sastanku Podružnice lekara Zrenjanin.
Hrana ima veoma veliki uticaj na zdravlje, naglasila je dr Bajić Bibić, te ako je loše izabrana, može, na primer, doneti prazne kalorije, bez bioloških i nutritivnih elemenata, što dalje uslovljava nastanak bolesti. Među najvećim problemima današnje ishrane jeste to što konzumiramo industrijski prerađenu hranu, prepunu aditiva i ostataka pesticida, a prekomerno unosimo i šećere.
– To može usloviti nastanak različitih oboljenja, od dijabetesa do bolesti digestivnih i kardio-vaskularnih organa. Kada kažemo industrijski prerađena hrana, mislimo na visok unos masti i prevashodno šećera. Njega ima u gotovo svim proizvodima, čak i u nekima u kojima ga ne biste očekivali. Tu su takođe različita gazirana pića, sokovi, pri čemu neka imaju samo šećer, vodu i boju, a nimalo osnovnog dela voća ili povrća. Visok unos šećera uslovljava pretvaranje šećera u masti, uništava krvne sudove, kardio-vaskularni sistem, dovodi vrlo često do preddijabetesa, danas poznatog kao insulinska rezistencija, a potom i do dijabetesa – objašnjava dr Biljana Bajić Bibić, napomenuvši da se ovi problemi javljaju i u sve mlađoj populaciji.
Ako se gazirani sokovi i mogu izbeći, postavlja se pitanje šta se može uraditi povodom ostataka pesticida u namirnicima? Dr Bajić Bibić navodi nekoliko rešenja.
– Najbolje je birati organsko voće i povrće, dakle ono što se uzgaja bez upotrebe pesticida – kod sertifikovanih organskih proizvođača ili kod naših baka, rođaka, koji imaju bašte, a ne upotrebljavaju takva sredstva. Međutim, kako je većina nas prisiljena da na pijaci i u supermarketima kupuje namirnice, onda se voće i povrće može oljuštiti ili staviti u zeolit – na primer zelena salata. On će pokupiti toksine i teške metale. Zatim, sve valja dobro oprati – navodi dr Biljana Bajić Bibić.

  • SAVETOVALIŠTE ZA PRAVILNU ISHRANU
    U Zavodu za javno zdravlje odnedavno radi Savetovalište za pravilnu ishranu. U pitanju nije standardna usluga pri Fondu za zdravstveno osiguranje, zbog čega se prvi pregled plaća 1.500, a kontrola 400 dinara. Pregled se može zakazati putem telefona 023/566345 ili lično u Zavodu, kaže dr Saša Petković, koji zajedno sa dr Dubravkom Popović radi u Savetovalištu.
    – Za prvi pregled potrebno je doneti svežije laboratorijske analize – kompletnu krvnu sliku, nalaze šećera i masnoća u krvi i izveštaj lekara specijaliste kod koga se kontrolišu. Prvi pregled uglavnom traje oko sat vremena, razgovaramo sa pacijentima o njihovim navikama, ishrani, eventualnim greškama, zatim radimo antropometrijska merenja – težina, visina. Uglavnom nam dolaze tri grupe pacijenata – oni koji hoće da promene nešto u svom načinu života, zatim oni koji imaju specifično oboljenje i najveća grupa – oni koji imaju prekomernu telesnu masu. Među korisnicima usluga Savetovališta za pravilnu ishranu ima i prilično dece – navodi dr Petković. Više informacija ima i na sajtu Zavoda za javno zdravlje.

M. Maričić