SETVA NA SREDNJOBANATSKIM ORANICAMA ODVIJA SE BEZ PROBLEMA

Ratari seju i kiši se nadaju

Možda će zvučati čudno, ali od kovida 19 me ništa manje ne brine to što je zemlja već isušena. Valjalo bi da kiša padne već sutra, a svakako pre 1. maja – kaže Vladan Kapunac
Utorak, 21. april, oko podneva. Na lepo obrađenoj crnici u blizini kanala Dunav-Tisa-Dunav, prema Lazarevu zatekli smo Vladana Kapunca, Zrenjaninca „na privremenom radu u Vršcu” i Kristijana Pauneskua iz Torka. Oni seju suncokret, u čemu im pomaže Anđelko Rašeta iz Kleka. Posao napreduje odlično, ali su oni ipak brižni.
– Ako pitate da kažem koju reč o režimu dolaska na njive i odlaska kući – tu većih problema nema. Nije bilo poteškoća sa dozvolama, rekao bih da se svi pridržavamo pravila. Možda će zvučati čudno, ali od kovida 19 me ništa manje ne brine to što je zemlja već isušena. „Đurđevska” kiša bila bi već zakasnela, pa bi valjalo bi da padne već sutra, a svakako pre 1. maja. Kolege iz bivše firme mi kažu, a bilo je o tome reči i u medijima, da je na tržište izbačena mala količina semena. Repe će biti manje, pa je logično očekivati da će cena biti prihvatljiva, bar 36 evra po toni. Možda sam trebao slatkim korenom da zasejem više od 15 hektara – kaže diplomirani inženjer agronomije Vladan Kapunac, koji je više godina zaposlen u Kompaniji MK.
Naš sagovornik se još više plaši za sudbinu kukuruza kojeg ima na 45 hektara, dok se pšenica i ječam na 60 hektara u atarima Zrenjanina i Vršca drže dobro.
Njegov prijatelj Kristijan Paunesku, koji mu je za ovu priliku pozajmio traktor „Nju Holand”, kupljen 2011. godine i pneumatsku sejalicu bi takođe je ostao veran slatkom korenu.
– Očekujem prinos od 55 do 60 tona plative šećerne repe po hektaru. Zasejao sam je na 13 hektara, a tu su i 35 hektara pod pšenicom i 20 pod kukuruzom za koji se takođe plašim ako blagovremeno ne bude jače kiše ističe Paunesku.
Zemlju obrađuje zajedno sa bratom Oliverom, a među poljoprivrednicima su obojica poznati kao pioniri upotrebe prirodnih domaćih mikrobioloških sredsatva „Biofor” za poboljšanje kvaliteta zemljišta u ovom delu Banata…

M. Stojin

  • NAJVIŠE SE SEJE KUKURUZ I SUNCOKRET
    Zahvaljujući saradnji sa Zadrugom, koja je zbog većih količina, po povoljnijim uslovima nabavljala repromaterijal, u ataru Srpskog Itebeja setva je završena pre uskršnjih praznika, a na 90 odsto površina zasejani su kukuruz i suncokret.
    Šandor Čeh, poljoprivrednik iz Novog Itebeja, ovog proleća će zasejati oko 300 jutara kukuruzom i suncokretom. Obezbeđenje novca za setvu mu je najveći problem.
    – Malo je teže isfinansirati repromaterijal, sve manje nam ostaje zarade. Sad skoro da dobijemo koliko i ulažemo – kaže Šandor Čeh.
    Zemljoradnička zadruga „Mrkšićevi salaši” iz Srpskog Itebeja sarađuje sa oko 250 kooperanata. Setva na trećini seoskog atara zavisila je od nabavke repromaterijala preko Zadruge, koja i sama obrađuje oko 3.000 hektara i setvu je završila u prvih 15 dana aprila.
    N. M.

 

  • NJIVE SU ŽEDNE
    – Završena je setva šećerne repe, a počela je setva kukuruza i suncokreta. Vreme je lepo i pogoduje ratarima, ali manjka vlaga u zemlji, pogotovo u dubljim slojevima, nedostaje nam jedna dobra kiša. U srednjem Banatu i dalje je najzastupljeniji kukuruz, a potom pšenica, suncokret, šećerna repa i soja. Prema našim saznanjima, nije bilo problema na terenu kada je u pitanju kretanje poljoprivrednika. Radili su tokom vikenda i kada god je bilo lepo vreme izlazili su na svoje parcele. Nažalost, prethodnih dana bilo je mrazeva, pa je došlo je do oštećenja kajsija na pojedinim područjima – izjavila je Kristina Salapura, direktorka Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin.
    J. Š.