ŠTA MUČI PRIVREDU: USLOVI POSLOVANJA NA DOMAĆI NAČIN

Troškovi rastu i gde mora i gde ne mora

Kompanije okupljene u udruženju privrednika „Zrenjaninski poslovni krug” (ZREPOK) ostvaruju trećinu ukupnih prihoda napravljenih u Srednjobanatskom okrugu, takođe i 29,7 odsto dobiti, a u broju zaposlenih (računajući samo privatni sektor) učestvuju sa 23 odsto.
Ove cifre potvrđuju da devet ZREPOK-ovih privrednika čine respektabilni deo ekonomske snage ovog regiona. Prema podacima saopštenim na nedavnom sastanku sa novinarima, za godinu dana (2017-2018.) broj ljudi koje oni zapošljavaju povećan je za 300. I prihod je uvećan za više od 51 odsto u proseku. Najveći rast prihoda zabeležio je „Petkus Balkan” (70, 27 odsto) i „Petkus proces kontrol” (čak 1.073 odsto), „Gomeksovi” prihodi porasli su za 10,74 odsto, „Valorovi” za 11,29, „Impelovi” za 5,40 odsto, „Mrkšićevi salaši” uknjižili su povećanje prihoda za nešto više od jednog procenta. Neke firme beleže i porast dobiti.
– Međutim, profitabilnost je sve manja, to je generalno problem u Srbiji, profitna stopa je kod nas vrlo niska i iznosi svega oko dva odsto. To znači da su troškovi poslovanja sve veći – kaže Dragan Vidaković („Impel” i „I-taksi”).

Steva Kočalka („Valor”) je taj trend ilustrovao primerom kad je privrednicima nametnut novi Zakon o privrednoj komori i obaveznoj članarini.
– Pobunili smo se, iznosili argumente, ali to ništa nije vredelo. Članarina u Privrednoj komori je ozbiljan namet, nekim privrednicima su se dugovi nagomilali, pa im sad šalju izvršitelje. „Valor” je za 2017. godinu dobio račun od 1,2 miliona dinara na ime članarine u Privrednoj komori, ko zna koliki će biti za 2018. – objašnjava Kočalka šta sve ugrožava profitabilno poslovanje privrednih subjekata u Srbiji. On dodaje da privrednici sa zebnjom gledaju šta će da osvane u „Službenom glasniku”, a reč je o zakonskim promenama o kojima nije bilo najava, niti javnih rasprava, samo se pojave kao nova obaveza.
– Na primer, novi Zakon o pripremljenosti i odbrani od prirodnih katastrofa propisao je nove obaveze i za privredne subjekte (planovi evakuacije, procene rizika i sl.). I odmah su se pojavili ljudi da nam nude usluge u toj oblasti, izradu neophodnih dokumenata, a sve to košta. Tako se, preko noći, promenio i Zakon o zdravstvenom osiguranju, pa sad moramo da plaćamo i pune doprinose kad angažujemo penzionere, što do sada nije bio slučaj. Očito, svako ministarstvo dobilo je odrešene ruke da smišlja način kako da uzme novac tamo gde administracija misli da ga još ima – revoltirano je zaključio Steva Kočalka.
Budimir Jovanović („Termika”, „Neimar”, „Ogrev”, „Keramika Jovanović”) ukazuje da i porez na imovinu, onako kako se trenutno obračunava po zonama, znatno opterećuje poslovanje preduzeća.
– Centralne gradske zone su nesrazmerno skupe u poređenju sa periferijom na kojoj se prostire „Aviv park” i gde se, u ovom momentu, realizuju i najveći trgovinski prometi – primećuje Jovanović.
Doduše, mi i ne raspolažemo podacima da li i koliko plaćaju strani investitori, na primer, na ime imovinskog poreza. Ali znamo da njima država više izlazi u susret, nego domaćim privrednicima, zajednički je zaključak ljudi koji čine „Zrenjaninski poslovni krug”.
Lj. B.