ŠTA POKAZUJE ANALIZA AGENCIJE ZA PRIVREDNE REGISTRE

Zrenjanin je još uvek „drugoligaš“

Južni Banat je jači od srednjeg i severnog: Kikinda i Zrenjanin su sa opštim nivoom prihoda ispod, a Vršac i Pančevo su iznad republičkog proseka
Zrenjanin i Kikinda su banatski „drugoligaši”, a Pančevo i Vršac su u „prvoj ligi” kada se govori o privrednom rastu, kretanju zaposlenosti i visini ostvarenih prihoda firmi, građana i jedinica lokalne samouprave. To se može zaključiti na osnovu analaze Agencije za privredne registre, sadržanoj u Mapi registara mera i podsticaja regionalnog razvoja za prvu polovinu tekuće godine.
Najpre o Banatu. Lideri su Vršac i Pančevo, sa prosečnom neto zaradom od skoro 52, odnosno 49 hiljada dinara. U Vršcu ima 3.675, a u Pančevu oko 7.500 nezaposlenih. Među osobama koje su bez posla, u oba grada, najviše je nekvalifikovanih i nižekvalifikovanih lica – 1.650, odnosno 2.562 lica. Na području pomenutih gradova broj nezaposlenih smanjen je ukupno za 1.063 lica. Na području Vršca registrovano je 556 privrednih društava i 1.426 aktivnih preduzetnika, a u Pančevu su te brojke 1.584, odnosno 5.228…
Prosečna zarada zaposlenih u Zrenjaninu iznosila je u posmatranom periodu 48.415 dinara, a na evidenciji ima 4.718 nezaposlenih osoba, što je za 88 manje nego pre šest meseci. Slično kao i u drugim sredinama, najviše onih koji nemaju posao jeste bez kvalifikacija i sa nižom stručnom spremom – ukupno 1.750. Mnogo je nezaposlenih kvalifikovanih radnika (1.005) i onih sa srednjom stručnom spremom (1.098). Sa fakultetskom diplomom je 711 nezaposlenih, a sa višom stručnom spremom posao traži 133 lica. Nema podataka o prosečnoj starosti ni kod jedne kategorije nezaposlenih.
Na području Zrenjanina bilo je 1.140 aktivnih privrednih društava i 3.416 preduzetnika. Opšte mesto ovako sređenih brojčanih podataka jeste da nema podataka o tome koliko je ljudi na kraće ili duže vreme napustilo određeno područje, bilo da se uputilo ka većim centrima, kao što su Beograd i Novi Sad ili u inostranstvo.
Podaci pokazuju da Kikinda stoji slabije od Zrenjanina. Prosečna neto zarada iznosila je 46.208 dinara, prijavljenih nezaposlenih je bilo 2.891 (za 245 manje nego krajem prošle godine). Zanimljivo je da je u Kikindi najmanje nezaposlenih „fakultetlija” (235).
Lider je, iz bezbroj razloga, Novi Sad. Prosečna zarada bila je nešto iznad 54 hiljade dinara. Nezaposlenih je sredinom godine bilo 13.890 što je 3,5 odsto od 403 hiljade stanovnika koliko (zajedno sa naseljima koja su praktično integrisana u grad: Veternik, Futog, Petrovaradin, Kać) ima na području Novog Sada. U samom gradu živi oko 284 hiljade stanovnika. U Novom Sadu ima 10.248 privrednih društava (396 je novoosnovanih, a 230 je izbrisano iz evidencije APR-a). Broj aktivnih preduzetnika je 18.720.
Broj nezaposlenih sa fakultetskom i diplomom više škole je 4.700 (!), skoro koliko i nekvalifikovanih i kvalifikovanih (oko 4.800).

  • ZRENjANIN BOLjI OD SOMBORA, SUBOTICE I MITROVICE
    „Šampioni” u slabljenju ekonomske aktivnosti u Vojvodini, gledano korz optiku prosečnih zarada, jesu Subotica, Sremska Mitrovica i Sombor gde je prosečna zarada 46.474, 46.130, odnosno 46.046 dinara mesečno, a broj nezaposlenih je srazmerno viši nego u Zrenjaninu.
    Međutim, sa stepenom zaposlenosti Subotica stoji bolje od Zrenjanina: nezaposlenih je 4.622, svega 3,3 odsto populacije koja broji 143 hiljade ljudi. Moguć razlog je snažna migracija ka severu – Austrija i Nemačka, preko Mađarske. U Zrenjaninu 4.718 nezaposlenih čini 6,2 odsto od 75.700 stanovnika.
    Sombor i tu zaostaje: 4.736 nezaposlenih čini „na papiru” 11,3 odsto, a verovatno je i viši jer je zvaničani broj stanovnika od oko 42.000 star devet godina. Isti dokument govori da se broj stanovnika smanjuje tempom od oko 1.000 godišnje

M. Stojin