Strane investicije – koliko smo uspešni u njihovom privlačenju

Piše: Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju – UNCTAD (United Nations Conference on Trade and Development) je objavila podatke o prošlogodišnjim tokovima stranih direktnih investicija (SDI) u svetu. Iz ovog izveštaja može uočiti da su države Evropske unije lane apsorbovale 21,23% svetskog priliva SDI, odnosno 303 milijarde dolara od ukupnih 1.429 milijardi dolara. Tranzicione zemlje su u posmatranom periodu ostvarile ukupan priliv SDI od 46,7, a zemlje Zapadnog Balkana od oko 5,2 milijardi dolara (od toga Srbija oko 2,8 milijarde). Drugim rečima, u odnosu na EU kao celinu, tranzicione zemlje su bile na nivou od oko 15%, dok su države Zapadnog Balkana uspele da privuku svega oko 1,7% SDI od iznosa koji su privukle članice EU. Na nivou sveta, u 2017. godini udeo Zapadnog Balkana (0,36%) i Srbije (0,2%) bio je zanemarljiv.
U regionalnom kontekstu, pozicija naše zemlje je sledeća. U 2017. godini ostvarili smo priliv SDI od 2,86 milijardi dolara, što je manje od Rumunije (5,16 mlrd.) i Češke (7,41 mlrd.), ali više od Mađarske (2,49 mlrd.), Slovačke (2,28 mlrd.), Bugarske (1,07 mlrd.), Hrvatske (2,1 mlrd.) i Slovenije (0,7 mlrd).
Ako sagledamo situaciju u 2017. godini u zemljama Zapadnog Balkana, vidimo da Srbija prednjači. Od ukupnih 5,2 milijardi SDI u 2017. godini, Srbija je privukla oko 55%, Albanija 21,5%, Crna Gora 10,5%, BiH 8,2% i Makedonija 4,8%.
Ovakva pozicija Srbije u kontekstu Zapadnog Balkana je veoma stabilna tokom celog perioda nakon 2000. godine. Ako posmatramo pomenutih 17 godina vidi se da je od ukupno 72,5 milijardi dolara priliva SDI koliko je ovih pet zemalja privuklo, u Srbiji je „završilo” 39,7 mlrd., odnsno 54,7%. Tokom perioda pre krize (2001-2008.) Srbija je privukla 17,3 od 31,3 milijarde dolara SDI (55,3%), dok je u periodu posle krize (2009-2017.) u našoj zemlji bilo 21,4 od 41,2 milijarde SDI (54,3%).
UNCTAD objavljuje još jednu interesantnu listu – broj najavljenih grinfild SDI projekata po zemljama. Ono što je za 2017. najavljeno trebalo bi da daje efekte (u pogledu povećanja proizvodnje) u ovoj ili narednoj godini. Na području Zapadnog Balkana najavljeno je ukupno 157 grinfild projekata – tri u Albaniji, 26 u BiH, dva u Crnoj Gori, 11 u Makedoniji i 115 u Srbiji. Ovaj broj od 115 najavljenih projekata je respektabilan i u širem kontekstu, imajući u vidu da je za 2017. godinu bilo najavljeno njih 73 u Bugarskoj, 83 u Mađarskoj, 30 u Hrvatskoj, 110 u Češkoj, 48 u Slovačkoj, 19 u Sloveniji i 201 u Rumuniji. U kojoj meri je ovo posledica vrlo izdašnog modela subvencionisanja stranih investitora koji naša zemlja primenjuje (čiji su način dodeljivanja sredstava i efekti diskutabilni), kao i u kojoj meri ove investicije uspevaju da daju odgovarajući podsticaj ukupnom privrednom rastu – pitanja su za posebnu, detaljniju analizu.