TRIBINA U KULTURNOM CENTRU O TOME KAKO LEČITI POVIŠENI KRVNI PRITISAK

Bolje je kupiti digitalni merač nego zvati hitnu pomoć!

Povišeni krvni pritisak odavno je poznat i kao „tihi ubica”, jer dovodi do moždanog i srčanog udara. Razvijene zemlje platile su, a i sada plaćaju danak posledicama arterijske hipertenzije i velik novac ulažu u prevenciju i „lov na talente” u ovoj, a i drugim granama medicine. Za ljude koji žele da izbegnu najgore posledice povišenog pritiska imam poruku „Bolje kupite digitalni merač krvnog pritiska nego da jednog dana morate da zovete službu hite pomoći”.
Ovim rečima je doktor Miroslav Radović, kardiolog, vlasnik Poliklinike „Radović”, započeo predavanje na tribini, posvećenoj arterijskoj hipertenziji, održanoj nedavno u Kulturnom centru Zrenjanina.

MERENJE U MIRNIM USLOVIMA
Doktor Radović je ponovio da treba koristiti digitalni merač i da pritisak treba meriti u mirnim uslovima, pre obroka, u sedećem položaju na nadlakticama obe ruke – pa se ravnati po višem rezultatu merenja.
Uz detaljnu priču o podeli hipertenzije na esencijalnu – bolest „po sebi”, koja je i najčešća, kao i faktorima koji utiču na njen nastanak, dr Radović je bio izričit. Za odrasle osobe pritisak od 140/ 90 milimetara živinog stuba, izmeren u stacionarnim uslovima, bez uzbuđenja, može se smatrati prihvatljivim!
Bez nepotrebnog ulaženja u detalje, doktor Radović se osvrnuo na ulogu jona natrijuma (kuhinjska so!) u nastanku hipertenzije, a bubrege nazvao „pozadinskim organima hipertenzije”.
Takođe, dao je i pregled uticaja sniženja povišenog krvnog pritiska na smanjenje verovatnoće pojave problema na krvnim žilama mozga, srca, bubrega i očnog dna.

HORMONALNI STATUS UTIČE NA PRITISAK
Predavač se osvrnuo i na uticaj starenja i hormonalni status, kada su u pitanju žene, na krvni pritisak.
Važna opaska koju je izrekao jeste da nije osnovano verovanje da je jedino „donji pritisak” opasan. Opasan je skok i gornjeg i donjeg pritiska, a ne treba zanemariti ni pojavu učestale hipotenzije – većih padova pritiska.
Govoreći o preventivi, predavač je ukazao na značaj umerenog telesnog vežbanja i pešačenja, ishrane sa ograničenom količinom skroba i šećera, odricanja od pušenja i obaveznu kontrolu nivoa masnoća u krvi. Po potrebi, u lečenje hipertenzije treba uključiti i psihijatra i psihologa – rekao je dr Radović zaključujući predavanje.

M. Stojin