U 2016. rast BDP-a brži u komšiluku, nego u Srbiji

Piše: dr Dejan Molnar
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Svetska banka je u junskom izveštaju („Global Economic Prospects”) objavila procenjene stope rasta BDP-a po zemljama. Po ovom dokumentu (i pokazatelju), Srbija ipak nije lider u regionu. Procenjene godišnje stope rasta BDP-a za 2016. godinu iznose: Srbija 1,8; BiH 2,6; Hrvatska 1,9; Slovenija 2,1; Makedonija 3,7; Crna Gora 3,7; Albanija 3,2; Bugarska 2,2; Mađarska 2,6; Rumunija 4; Češka 2,5; Slovačka 3,3 odsto… Što se tiče razvijenijeg sveta, stanje je sledeće: Nemačka 1,7; Francuska 1,3; Italija 1,4; Švajcarska 1,1; Holandija 1,8; Austrija 1,5 i EU kao celina 1,7 procenata rasta.
Na osnovu ovog može se zaključiti da privrede većine zemalja iz okruženja i onih iz grupe bivših tranzicionih rašće brže od naše te da rast BDP privreda razvijenih zemalja EU rastu nešto sporije.
Reč je, dakako, o proceni. Nju treba pravilno razumeti i korektno interpretirati. Godišnja stopa rasta BDP-a nam pokazuje za koliko procenata će se povećati BDP neke zemlje u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu. Pomoću nje možemo da izračunamo za koliko će se u apsolutnom (novčanom) izrazu povećati vrednost BDP-a neke zemlje u narednoj godini, ukoliko nam je poznata vrednost BDP-a iz prethodne godine.
BDP navedenih zemalja je u 2015. godini iznosio (u milijardama dolara): Srbija (36,5), BiH (15,99), Hrvatska (48,7), Slovenija (42,75), Makedonija (10), Crna Gora (3,99), Albanija (11,46), Bugarska (48,9), Mađarska (120,7), Rumunija (177,9), Češka (181,8), Slovačka (86,58), Nemačka (3356,8), Francuska (2421,7), Italija (1814,8), Švajcarska (664,7), Holandija (752,5), Austrija (374,1), EU (16229,5). Sada se lako može izračunati za koliko će se, u milijardama dolara, povaćati BDP ovih zemalja u 2016. godini. Pošto se BDP-om iskazuje i meri ekonomska veličina (snaga) jedne zemlje, možemo da zaključimo i za koliko će se povećati ekonomska veličina (snaga) analiziranih zemalja u 2016. godini. Prema projekcijama Svetske banke, BDP će se povećati za (u milijardama dolara): u Srbiji (0,66), BiH (0,42), Hrvatskoj (0,93), Sloveniji (0,89), Makedoniji (0,37), Crnoj Gori (0,15), Albaniji (0,37), Bugarskoj (1,08), Mađarskoj (3,14), Rumuniji (7,11), Češkoj (4,55), Slovačkoj (2,86), Nemačkoj (57,06), Francuskoj (31,48), Italiji (25,4), Švajcarskoj (7,31), Holandiji (13,55), Austriji (5,61), EU (275,9). Kao što se može videti, nema govora o sustizanju razvijenih zemalja, a ni zemalja u okruženju (ako izuzmemo BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju), jer se njihov BDP mnogo više uvećava nego naš!
Stopa rasta BDP-a nije najvažnija kategorija ukoliko želimo da se poredimo sa drugima i da tvrdimo kako ih sustižemo, već je to osnovica (veličina BDP-a) na koju se stopa primenjuje. Zbog toga manje razvijene zemlje nisu u stanju da sustignu razvijene, veće se razlike u razvijenosti stalno povećavaju.
Srbija nije nikakav izuzetak.