U budžetu je istina

dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Budžetski prihodi i rashodi mogu da posluže kao vrlo dobar „lakmus“ za stanje i promene u privredi. Za te svrhe posebno je pogodno analizirati obim i dinamiku budžetskih (javnih) prihoda. Jer, gotovo sve aktivnosti koje obavljaju mikroekonomski subjekti (preduzeća, domaćinstva i pojedinci) podležu plaćanju nekog oblika državnog nameta (poreskog ili neporeskog). Da bi se bolje razumeli trendovi u našoj privredi tokom 2020. godine, te da bi se shvatila naša ekonomska zbilja, najpre treba pogledati podatke sadržane u tzv. konsolidovanom bilansu države.
Taj bilans sadrži konsolidovane prihode i konsolidovane rashode. Konsolidovani prihodi predstavljaju zbir prihoda pojedinačnih nivoa vlasti (centralnog i lokalnog nivoa države), s tim da su u postupku konsolidacije isključeni primljeni transferi od drugih (viših) nivoa vlasti. Centralni nivo države čine republički budžet, PIO fond, Republički fond zdravstvenog osiguranja, Nacionalna služba za zapošljavanje, Fond za socijalno osiguranje vojnih osiguranika i javna preduzeća „Putevi Srbije“ i „Koridori Srbije“, dok u sastav lokalnog nivoa države ulaze lokalne samouprave (opštine i gradovi) i AP Vojvodina.
Tekući javni (budžetski) prihodi se dele na poreske i neporeske. Osnovni poreski prihodi su: porez na dohodak građana, na dobit pravnih lica (preduzeća), na dodatu vrednost (PDV), akcize tj. porezi na potrošnju specifičnih proizvoda kao što su nafta, duvan, kafa, alkoholna pića i sl, carine. Neporeski prihodi su heterogena kategorija prihoda u kojoj preovlađuju prihodi od imovine (npr. naplaćene kamate, zakupnine) naknade, takse, kazne i drugi prihodi. U uslovima privredne ekspanzije preduzeća više proizvode, prodaju, uvoze, izvoze, zarađuju itd, a ljudi imaju veće plate i više troše/kupuju, tako da se svi navedeni oblici javnih prihoda povećavaju. Obrnuto je kada se privreda nalazi u recesiji.
U periodu januar-maj 2020. godine sektor države je ostvario negativan rezultat (deficit) od čak 235,6 milijardi dinara (oko dve milijarde evra). Pri tome, ovaj višak javnih rashoda nad javnim prihodima u celosti potiče od centralnog nivoa države (deficit u iznosu od 244,7 milijardi dinara), dok je lokalni nivo države zabeležio pozitivan rezultat (suficit) u iznosu od 9,1 milijardu dinara.
Budžet Republike Srbije (kao najveća pojedinačna stavka centralnog nivoa države) u prvih pet meseci ove godine beleži negativan rezultat (budžetski deficit) od čak 236,4 milijardi dinara. To je rezultat činjenice da su rashodi republičkog budžeta u ovoj godini znatno povećani u odnosu na prethodnu (čak za 26,5% u prvih pet meseci), dok su, sa druge strane, poreski prihodi zabeležili pad od blizu 6% u istom periodu. Ukoliko se uporede ukupni poreski prihodi tokom prvih pet meseci (januar-maj) u 2020. u odnosu na 2019. godinu, dolazi se do zaključka da je porez na dohodak građana niži za 12,1%, porez na dobit preduzeća manji čak za 33,1%, PDV niži za 1,65%, a akcize za 2,15%. Poređenjem podataka o poreskim prihodima za maj 2020. sa onima iz maja prošle godine otkriva se da su poreski prihodi zabeležili ekstreman pad – porez na dohodak građana za 26,9%, na dobit preduzeća za 38,3%, PDV za 16,9%, akcize za 28,3% i carine za 3%.