U NAJSTARIJOJ CRKVI U NAŠEM GRADU, HRAMU USPENjA PRESVETE BOGORODICE, NEDAVNO SU KONZERVIRANE I RESTAURIRANE ZIDNE SLIKE

Sačuvane viševekovne svetinje

  • Radovi na obnovi eterijera, zidnih slika i dekoraciji, započeti su novembra 2015, a završeni su godinu dana kasnije i izvođeni su u nekoliko faza, objašnjava Vesna Majstorović

Nakon obimnih konzervatorsko-restauratorskih radova, a pre toga i obnove instalacija, Uspenski hram u Zrenjaninu ponovo je bogougodno, prijatno i bezbedno mesto za okupljanje pravoslavnih vernika. Najstarija crkva u našem gradu odolevala je elementarnim nepogodama i vatrenoj stihiji, poput one koja je zadesila Veliki Bečkerek 1807. godine, zato što je bila pokrivena crepom, a ne šindrom i trskom, kao većina hramova u Banatu toga vremena.

xx - 1 E svod hrama

 

xx - 1 B svevidece oko

 

 

 

Hram kao simbol
Sagrađena je 1746. godine, u doba vladavine carice Marije Terezije u stilu baroka, a danas je spomenik kulture od velikog značaja za Srbiju. Hram baroknog tipa imao je naš grad u vreme kada u Sentandreji još traje živa graditeljska aktivnost na podizanju čuvenih srpskih baroknih crkava. Samo desetak godina ranije sagrađena je srpska crkva u Budimu.
Ovaj hram u Svetosavskoj ulici bio je i ostao značajan simbol nacionalnog, kulturnog i verskog identiteta Srba na ovim prostorima koji je sve do 1918. godine teritorijalno pripadao Austrougarskoj monarhiji. Jednobrodna građevina ima polukružnu apsidu na istočnoj strani i visoki zvonik na zapadnoj, dok je čeona, zapadna fasada, izdeljena spolja na tri sprata.
– Desetak godina posle izgradnje, po tada ustaljenom običaju, obavljen je popis crkava u Temišvarskoj eparhiji – podseća Vesna Majstorović, istoričarka umetnosti-konzervator u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu. – Sudeći po njemu, od sedamdeset tada popisanih crkava, samo su 24 zidane od opeke, a bečkerečki hram Uspenja bio je pokriven crepom.

xx - 1 A radivoj nadjalin pop

Radovi u nekoliko faza
Zahvaljujući toj činjenici ova građevina je jedna od retkih koja je preživele veliki požar 1807. godine. Sudeći po istom opisu, može se zaključiti da crkva u arhitektonskom pogledu nije tokom vremena pretrpela značajnije izmene prvobitne graditeljske zamisli.
Unutrašnjost crkve lepotom pleni ikonostas, rad Georgija Popovića. Uočljivo je da su mnoge kompozicije izvedene po rešenjima Dimitrija Popovića, takođe bečkerečkog slikara. Kako ističe starešina Hrama uspenja, otac Radivoje Nađalin, Crkveni odbor je veoma mnogo doprineo angažovanjem da ukaže šta je neophodno činiti, kako da se sakupi novac, pre svega za obnovu instalacija, a zatim i za konzervatorsko-restauratorske radove.
– Konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi enterijera hrama, zidnih slika i dekoraciji, započeti su novembra 2015, a završeni su u novembru 2016. godine i izvođeni su u nekoliko faza – objašnjava Vesna Majstorović. – Izvodili su ih Goran Bolić, dipl. slikar restaurator-konzervator iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice, kao i mr Aleksandra Jeftić, restaurator-konzervator. Radove na slikanoj zidnoj dekoraciji izvodio je Vladimir Kojić, dekorater iz Kikinde. Stručni nadzor obavljali su zaposleni iz zrenjaninskog Zavoda.
Pre ove obnove, bojeni sloj na zidnim slikama u potpunosti je bio prekriven debelim slojem nečistoća od prašine i čađi. Površina bojenog sloja je bila podljuspana i na više mesta su ljuspe otpale. U toku rada skinuti su kalkovi svih elemenata dekoracije i na osnovu orginala je utvrđena ton karta. Uklonjeni su nestabilni slojevi slikane zidne dekoracije a zidne površine su pregletovane, iznivelisane i otprašene. Uz pomoć šablona, izrađenih na osnovu kalkova, dekoracija je vraćena na zidove.
Korišćene su silikatne paropropusne boje. Pre ovih, značajniji konzervatorsko-restauratorskih radova obavljeni su na spoljašnjosti hrama u periodu od 1995. do 2004.

xx - D vesna majstorovic

 

  • KONZERVACIJA I RESTAURACIJA
    Radovi su obuhvatali konzervaciju i restauraciju zidnih slika. To su Svevideće oko, kružna kompozicija, izrađena uljem na zidu, koja se nalazi na svodu soleje, Sveta Trojica – kompozicija izrađena uljem na zidu, na svodu istočnog traveja, Sveti Arhanđel Mihailo, kružna kompozicija, izrađena uljem na zidu, na svodu centralnog traveja, Sveti Nikola, kružna kompozicija, izrađena uljem na zidu, koja se nalazi na svodu hora.

 

  • IKONE I SLIKE
    Presto na horu crkve je posvećen prenosu moštiju Sv. Nikole. Zidne slike arhanđel Mihailo i Sv. Nikola, slika Sv. Trojice sa jevanđelistima u uglovima na svodu slikao je Aleksandar Sekulić 1926. godine. Celivajuće ikone, rad Georgija Popovića, još od 1951. godine su pod zaštitom. Enterijerom dominira majstorski izrezbaren visoki ikonostas u drvetu, koji razdvaja oltarski prostor od naosa. Rađen je u pozlati, sa bogatim cvetnim ukrasima, a autor je Aksentije Marković. Nastao je između 1785. i 1790. godine i po dekoraciji je najsličniji ikonostasu Bogorodičine crkve u Zemunu, delo istog majstora.
    Dosadašnja saznanja da je ikone na drvetu za ikonostas slikao Georgije Popović (1783-1847), dopunjuju najnovija istraživanja koja upućuju na sličnosti ovoga ikonostasa, u slikarskoj i ikonografskoj koncepciji, sa radovima Dimitrija Popovića (1738-1796), na ikonostasu crkve u Međi, Orlovatu i Srpskom Itebeju. Zato je prihvatljiva teza da je gornje zone ikonostasa slikao Dimitrije Popović, ali ga je smrt zaustavila, te je posao dovršio mlađi slikar Georgije Popović, 1814. godine. Veći deo ikonostasa Uspenske crkve u Zrenjaninu bio je poslednji rad Dimitrija Popovića ali je, kao i većina njegovih radova, kasnije preslikavan, što znatno otežava sigurnije određivanje autorstva

BRANKA JAJIĆ