UZ SVETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLjA U OPŠTOJ BOLNICI „ĐORĐE JOANOVIĆ”

Zaustaviti misao o oduzimanju života

Više od 800.000 ljudi u svetu godišnje sebi oduzme život. Zašto – pitanje je koje svakodnevno postavljaju stručnjaci i laici. Pitanje sa kojim svaka porodica živi nakon što doživi ovakvu tragediju. Ni u Zrenjaninu samoubistvo nije retkost.
Pod sloganom „Zajedno o prevenciji samoubistva” i ove godine je u Opštoj bolnici „Đorđe Joanović” obeležen Svetski dan mentalnog zdravlja. Već po tradiciji u Dnevnoj bolnici Odeljenja psihijatrije bili su zajedno lekari i pacijenti. U razgovoru, kreativnom izražavanju osećanja – stihovima, crtežom, pesmom… I ovog puta na istom zadatku – da učine život kvalitetnijim.
Načelnica Psihijatrije dr Vesela Jašin Laletin, kako joj i samo ime govori, raspoložena i srdačna, sa svojom stručnom ekipom, kao što je na usluzi pacijentima, priča o blagodeti prepoznavanja simptoma, blagovremenoj pomoći, neophodnosti zajedničkog angažovanja, kako bi se prevladali problemi koji dovode do bolesti…

Zastrašujuće
Samoubistva se dešavaju, ona postoje, o njima se piše i izveštava putem medija, njih se plašimo, ne želimo da ih pominjemo, pogotovo ne u svojoj porodici – podseća doktorka čije iskustvo beleži različite slučajeve koji podgrevaju misao o samoubistvu, a ponekad i presuđuju u korist oduzimanja života.
– Samoubistvo nije nešto što pogađa osobu koja se odluči da oduzme sebi život, već čitavu porodicu – kaže dr Vesela Jašin Laletin. – Svake četiri sekunde u svetu se dešava pokušaj samoubistva ili izvršenje.
Ali, kako ističe naša sagovornica, terapija postoji, leka ima. Tako upućuje na činjenicu da u Republici Srbiji postoji broj telefona koji je u funkciji 24 sata a pod okriljem je Psihijatrijske bolnice „Dr Laza Lazarević” u Beogradu. Taj broj je 011/7777 000 i trebalo bi svi da ga imamo u svojim mobilnim telefonima. Ukoliko primetimo bilo kakvu prepreku koju ne možemo da savladamo, problem koji se ispreči kao naizgled nepremostiv, potrebno je nazvati ovaj broj kraj kojeg dežuraju stručnjaci, psihijatri, psihoterapeuti, psiholozi, sociolozi… Svaki razgovor se beleži, svaki je jedna vrsta terapije.
– Iako se u nekom trenutku sve čini crno, strašno i nerešivo, rešenje uvek postoji – naglašava dr Vesela Jašin Laletin. – Čovek koji je u problemu to ne vidi, ne oseća, ali je okolina tu da mu pomogne. Treba da mu pruži razumevanje. Potrebno je da pažljivo slušate šta priča, kakav god problem da je u pitanju. Ukoliko nema poverenja u vas, uputite ga stručnjacima, odnosno psihijatru. Pomisao na samoubistvo je samo trenutak očaja, koje nakon terapije i lekova postaje prošlost – upozorava načelnica Psihijatrije.
U Odeljenju specijalističko konsultativnih pregleda postoji prijemna ambulanta za hitne slučajeve i Dnevna bolnica. Naš je zadatak da osobu koja pomišlja na samoubostvo ojačamo, da joj vratimo veru u život.

Ima leka
Mentalno zdravlje je krhko, pogotovo u savremenom društvu u kojem se brzo živi i u kojem se suočavamo sa svekolikim izazovima…
– Različiti su problemi zbog kojih osoba pokuša sebi da oduzme život, i u čemu nekad i uspeva – priča dr Vesela Jašin Laletin. – Oni su socijalni, ekonomski, gubitak posla, razvodi, odlazak u inostranstvo, gubitak člana porodice. U svakom slučaju je potrebno potražiti pomoć stručnjaka. Kada uočimo da se osoba povlači u sebe, izbegava društvo, izjavljuje da više ne želi da živi i da više ništa nema smisla, kada otvoreno preti da će se ubiti, to je jasan signal da situacija nije bezazlena i da je pomoć neophodna.
Na Psihijatriji se završava svaki pokušaj suicida. Ukoliko je pacijet u životoj opasnosti, pomoć mu se ukazuje na intenzivnoj terapiji, a nakon toga je na Odeljenju psihijatrije. Ako je lečenje pravilno, nema ponovnog pokušaja samoubistva ili je ono veoma retko. Ali, ako porodica smatra da je tada sve u redu i zataškava događaj, zbog sramote, na prvi pokušaj se nadovezuju i sledeći… Upravo to je i razlog zbog kojeg se pokušaj samoubistva tretira kao hitno, urgentno stanje u psihijatriji koje zahteva ozbiljan pristup i tretman, kao i bolničko lečenje.
Mentalno zdravlje je, pre svega, naša briga. Ali, u društvu poput našeg, gde se odlazak stručnjaku za mentalno zdravlje još smatra strašnim, a pacijenti „ludim”, to nije jednostavno. Nema ničeg vrednijeg od života. A kada imamo stručnjake koji mogu da pomognu životu, onda nema razloga da im se ne obratimo. Pogotovo što pacijenti naše Dnevne bolnice, na Odeljenju psihijatrije, kao i oni koji u njoj povremeno borave radi lečenja, imaju pozitivno iskustvo. I svedoče da su nakon terapije otvoreniji za život. I sve što je nekada izgledalo crno, postaje svetlije…

  • ZAŠTO?
    Na Psihijatrijskom odeljenju zrenjaninske Bolnice obavljeno je tokom prošle godine 13.712 pregleda, od kojih je 182 osobe pokušale samoubistvo. Najčešće osobe sa mentalnim problemima pokušaju sebi da oduzmu život trovanjem pesticidima, lekovima, alkoholom, kombinacijom alkohola i psihoaktivnih supstanci. Izvršenje je najčešće putem vešanja i upotrebom vatrenog oružja. U prvih deset meseci ove godine obavljeno je 10.650 ambulantnih pregleda, od kojih 125 pokušaja samoubistva. Ruku na sebe najčešće dižu mladi i starije osobe. Mladi koji pokušaju da oduzmu sebi život, to najčešće čine kada imaju između 25 i 29 godina. Stariji se za to odlučuju kada se nađu u bezizlazu, kada više ne mogu da se brinu o sebi i često nemaju nikoga u blizini da im pomogne. Tada se pitaju za koga da žive, kome su potrebni, kome će da padnu na teret…

 

  • OPTIMIZAM
    Sa optimizmom se neko rađa, a neko mora da ga gradi. I jedno i drugo znači život.
    – Treba da se potrudimo da nam neke stvari na koje ne možemo da utičemo ne pokvare dan, da budemo srećni i zadovoljni jer jedino tako možemo da budemo srećni i korisni u društvu – savet je stručnjaka. Da bismo bili srećni treba da odbacimo reči „kad bismo” i zamenimo ih rečima „sledeći put”. To „sledeći put” je nada, to je rešenje.

 

  • POMAŽU SVIM SRCEM
    – Ljudi koji ovde rade trude se svim srcem da pomognu svima kojima je potrebna pomoć – kaže jedan pacijent koji se već duže ovde leči. – U ovoj bolnici sam bio već nekoliko puta i dođem uveka kada ne mogu da rešim neki problem, a imao sam ih dosta. Odavde izlazim svežiji, smireniji i spremniji da se nosim sa problemima. I da znate, problem se ne rešavaju sami od sebe. Ponekad i ne postoje, samo ih mi tako vidimo. Znate u čemu je suština, želja da sami rešite problem, to je prvi uslov. A drugi ljudi, koji su stručni, prepoznaju taj problem. I da vam pomogu kako da ga rešite na najbolji mogući način.

Tekst i foto Branka Jajić