Visoke investicije, a nizak rast

Piše: dr Dejan Molnar, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Ostvarivanje makroekonomske stabilnosti (niska inflacija, stabilan devizni kurs, budžetski suficit, smanjenje javnog duga itd.) je samo preduslov za ekonomsko napredovanje, koje bi, najpre, trebalo da se ogleda u rastu bruto domaćeg proizvoda. Iako brojke govore da je ostvaren napredak u oblasti makroekonomske stabilnosti, nikako da dođemo do suštine – odgovarajućeg rasta privredne aktivnosti.
Koristeći podatke Svetske banke o dinamici privredne aktivnosti i iznosima stranih direktnih investicija (SDI) u periodu 2012-2016. godina za odabrane zemlje, zaključili smo da Srbija uprkos relativno visokim iznosima SDI ostvaruje niske stope rasta BDP-a. Izračunali smo prosečan godišnji iznos SDI u milijardama dolara, kao i aritmetičku sredinu godišnjih stopa rasta BDP-a za pomenuti petogodišnji interval (2012-2016). Upoređivanjem pomenutih vrednosti SDI i stopa rasta BDP-a može se videti da te investicije nisu podjednako efikasne u svim zemljama, te da je očigledno da je efikasnost (stranih) investicija u našoj zemlji niska. Tako se u Albaniji ostvarivalo u proseku 1,02 milijarde dolara SDI, uz prosečan rast BDP-a od 1,96%, u BiH 0,33 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 1,76%, u Bugarskoj 1,44 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 1,96%, u Mađarskoj 2,31 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 2,05%, u Rumuniji 3,67 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 3,16%, u Crnoj Gori 0,52 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 1,79%, u Sloveniji 0,77 mlrd SDI uz prosečan rast BDP-a od 0,92%, u Hrvatskoj 1,34 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 0,29%, u Makedoniji 0,26 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 2,47%, dok je u Srbiji ostvareno u proseku 1,68 mlrd dolara SDI uz prosečan rast BDP-a od 0,66%. Po vrednosti SDI Srbija je pri vrhu liste, a po stopi rasta BDP-a na začelju.
Efikasnost investicija zavisi, najpre, od njihove ekonomske strukture (u koje delatnosti se ulaže). Ukoliko je značajan deo investicija usmeren u kapitalno intenzivne sektore (teška industrija, energetika, saobraćaj itd.), to će za efekat imati nižu efikasnost investicija na nivou ukupne privrede. U tom smislu, promena ekonomske strukture investicija u pravcu većeg udela prerađivačkih sektora, koji zahtevaju manja ulaganja po jedinici prirasta proizvodnje, stiču se uslovi za porast efikasnosti ulaganja. Tehnička struktura investicija, takođe, utiče na njihovu efikasnost. Veća relativna zastupljenost opreme, u odnosu na građevinske radove, doprinosi većoj efikasnosti investicija i obrnuto. Efikasnost investicija zavisi i od toga koliko se uspešno izvode investicioni radovi. U bržoj i kvalitetnijoj gradnji, kao i u pravilnom redosledu investicija leže značajne rezerve za poboljšanje efikasnosti. Propusti u ovom domenu dovode do toga da se neki novosagrađeni kapaciteti ne mogu u potpunosti koristiti, jer nisu završeni objekti od čije proizvodnje oni zavise. Preporuka je da se u narednom periodu fokus naše investicione politike preusmeri sa iznosa, isključivo stranih investicija, na efikasniju upotrebu investicionih sredstava, odnosno na poklanjanje odgovarajuće pažnje ekonomskoj i tehničkoj strukturi investicija.