ZLATOJE ANKIĆ O NOVITETIMA U PALATI PRAVDE, EFIKASNOSTI PRAVOSUĐA I SMANjENjU BROJA STARIH PREDMETA

Radna etika premošćuje nedostatak kadrova

Karijeru je započeo 1994. godine kao pripravnik. Nakon polaganja pravosudnog ispita 1996. godine, radio je kao pomoćnik sudije i sekretar suda u Opštinskom sudu u Zrenjaninu, sve do izbora za sudiju 1998. godine. Kao sudija, Zlatoje Ankić radio je na predmetima u građanskoj parnici od 1998. do 2003. godine, a od tada, pa do 2014. bio je sudija u izvršnom odeljenju. Bio je zamenik predsednika Suda u dva mandata. Od 1996. do 2000. godine obavljao je dužnost predsednika sindikalne organizacije Opštinskog suda. Njegov rad i trud cenile su kako kolege tako i javnost, te je krajem 2015. dobio nagradu „Kapetan Miša Anastasijević”. Reč je o priznanju namenjenom najuspešnijim pojedincima, preduzetnicima i institucijama u regionu.
Šta za vas predstavlja nagrada „Kapetan Miša Anastasijević”?
– Povelja predstavlja podstrek za moje buduće angažovanje. Drago mi je što je moj rad primećen, ali moram da kažem da je i zalaganje mojih saradnika tome doprinelo. Uvek sam težio da sam postupak pojednostavim, kako bi predmeti mogli što pre da se reše, da se brzo zakazuju, kao i da ročišta ne budu duga.
Reforma pravosuđa iz 2009. godine je doprinela velikom broju starih predmeta. Na koji način ste uspeli da ih smanjite?
– Osnovni sud u Zrenjaninu je od 2014. do juna ove godine smanjio broj starih predmeta za 31,87 odsto. To znači da je Osnovni sud smanjio veći broj u odnosu na planiranu kvotu od 30 odsto. U krivičnoj materiji 1. januara 2016. godine bilo je ukupno 70 starih predmeta, od kojih je do 30. juna rešen 31 predmet. U građanskoj materiji, uključujući i parničnu referadu, porodične, radne sporove i vanparničnu referadu, bilo je 346 predmeta, a rešeno je 230. U izvršnoj referadi, ukupno je bilo 10.418 starih predmeta, a rešena su 3.182.
Kako tumačite ovo povećanje efikasnosti?
– Ti rezulati govore o radu sudija i svih zaposlenih u Sudu, počevši od dostavne službe, šefova i upravitelja pisarnica, do upisničara i zapisničara. Nedostatak kadrova nadomešćuje se entuzijazmom i dobrom voljom zaposlenih. Postoji pravilnik o orijentacionim merilima sudija, te svaki sudija u određenoj referadi mora da završi određeni broj predmeta. Parnični sudija u čistoj parnici treba mesečno da završi 20 predmeta. Sudija u krivičnoj 14, sudija u radnim sporovima 20, u porodičnim sporovima 25, a u ostavinskim stvarima 100 predmeta. Upoređujući period od prvih šest meseci, 2015. godine po sudiji u parničnoj referadi rešeno je 16,50 predmeta, a u ovoj godini je to povećano na 23 predmeta. To govori da su sudije shvatile ozbiljnost u pogledu postupanja.
U kolikoj meri ste uticali na organizaciju rada suda?
– Dolazak na mesto predsednika Osnovnog suda nije uticao na mene da se osećam „privilegovano” u odnosu na ostale zaposlene. Na poslu sam pre pola osam, kao i moji najbliži saradnici i sudije. Zna se kada je pauza i vreme za rad. Promenjen je prijem stranaka. Nekada je bio od deset, a sada već od osam časova. Od tada pa do kraja radnog vremena građani mogu dobiti sve informacije koje su im neophodne. Sudije su dobile mogućnost da svake godine biraju u kojoj će referadi da rade, što znatno utiče na efikasnost Suda, a rezultati su očigledni. Osnovni sud je deo projekta „Unapređenje efikasnosti pravosuđa”, među trideset sudova na teritoriji Srbije, koji finansira Evropska unija. Tim koji radi na projektu sačinjeni od eksperata za reformu sudske administracije, za unapređenje poslovnog procesa i rešavanje starih predmeta. Tim obavlja razgovore sa zaposlenima, uočava probleme u radu, tehničke propuste u kancelarijama i daju svoje preporuke.
Dakle, približavanje EU bi doprinelo promenama u pravosuđu?
– Naravno. Otvaranjem poglavlja 23 i 24, u okviru Pravosudne akademije i Vrhovnog kasacionog suda, organizuju se edukativni sastanci za određene oblasti. Postoji redovno godišnje savetovanje sudova u Srbiji koje će se održati početkom oktobra meseca ove godine. Očekujem da će u okviru ovog projekta Osnovni sud imatu tu privilegiju u odnosu na ostale sudove da prvi oseti blagodeti koje Evropska unija daje.

I. BOŽIĆ