ZNAČAJAN NOVAC IZDVAJA SE ZA REŠAVANjE POSLEDICA – POTREBNO SISTEMATIČNO REŠENJE

Za uklanjanje divljih deponija 85 miliona

Od ukupnog iznosa gradskog Fonda za zaštitu životne sredine za ovu godinu, 61,2 odsto namenjeno je za upravljanje otpadom, tačnije za uklanjanje divljih deponija, navodi se u Programu korišćenja sredstava Fonda, koji je Gradsko veće usvojilo 25. maja. Svake godine značajne svote izdvajaju se za ovu svrhu, budući da mini-deponije iznova niču na već poznatim, ali i na novim lokacijama u gradu i okolini. Umesto konstantnog saniranja posledicama, treba se ozbiljnije pozabaviti ovim problemom, smatra Gojkan Stojinović, stručnjak za cirkularnu ekonomiju i upravljanje otpadom.

GRAĐANI DA SAMI ODVOZE KABASTI OTPAD
Divlje deponije se konstantno pojavljuju na novim, ali i na starim, već očišćenim mestima u gradu i okolini, poručuju iz JKP „Čistoća i zelenilo”.
– Radnici našeg preduzeća ih uklanjaju svakodnevno, što iziskuje dosta vremena i značajno angažovanje ljudstva i mehanizacije. Za te potebe radi se i tokom treće smene – navodi Danijela Tančić, portparolka „Čistoće i zelenila”.
Na divlja odlagališta baca se smeće, ali vrlo često i kabasti otpad poput trošnog nameštaja, šuta, građevinskih materijala. Specijalni kontejneri za kabasti otpad, zapremine pet metara kubnih dostupni su samo dva puta godišnje, u proleće i na jesen, kada ih „Čistoća” postavlja u gradska naselja. Druga opcija je da građani sami odvoze otpad na gradsku deponiju sopstvenim prevozom, što je besplatno, napominje Danijela Tančić.
– To se može učiniti svakog dana od 7 do 19 časova, samo se treba javiti portiru na ulazu u deponiju, koji će ih uputiti gde i kako da odlože svoj kabasti otpad. Pozivom na broj: 064/811-68-64, mogu se dobiti informacije u vezi sa odlaganjem kabastog otpada – ističe portparolka „Čistoće i zelenila”.
Prema njenim rečima, najčešća mesta gde niču divlje deponije jesu lokacije ispod Principovog mosta, na uglu Principove i Banatske ulice, kod Pinove vile i starog Vatrogasnog doma.
Inače, pravnim licima se naplaćuje odlaganje komunalnog otpada i građevinskog šuta na gradsku deponiju.

MOGUĆE REŠENjE – „SABIRNI CENTAR”
Svake godine izdvajaju se milioni za sanaciju divljih deponija, a one ponovo niču, te je stoga potrebno pristupiti sistematičnom rešavanju ovog problema, uz konsultovanje građana i struke, smatra Gojkan Stojinović, stručnjak za upravljanje otpadom. On navodi da bi se uređivanje divljih deponija moglo sprovesti onako kako se to radi sa parkovima.
– Poznat je pristup da prilikom izgradnje parka investitor i izvođač naprave tek jednu ili dve pešačke staze, a onda posmatraju upotrebu parka i nakon određenog vremena naprave staze na skoro svim mestima gde su ih ljudi svojim kretanjem utabali. Ovim je park prilagođen ljudima. Ali nakon izgradnje staza, na snagu stupa kažnjavanje svih koji i dalje gaze travu – objašnjava Stojinović i dodaje da se isto može primeniti i za divlje deponije.
– Na primer, na mestu one deponije na ulazu u Čentu iz pravca Zrenjanina mogao bi biti napravljen „sabirni centar”, odnosno taj prostor bi se uredio postavljanjem kontejnera za sakupljanje otpada, osvetljenja i ograde. Ulaz i odlaganje bi bilo besplatno. Svi građani bi unapred bili obavešteni preko Mesne zajednice i medija. Ovaj „sabirni centar” bi dalje mogao da bude iskorišćen za stvaranje reciklažnog dvorišta, jer tamo ima velikih količina reciklažnog materijala – navodi Gojkan Stojinović.
Prema njegovim rečima, ovako bi se izašlo u susret građanima i njihovim navikama, a takođe bi im bilo omogućeno da na pravilan način odlažu otpad.
– Vidimo da novca ima, samo je potrebno baviti se problemom, a ne da se on sklanja pod tepih i traže izgovori – zaključuje naš sagovornik.

  • RASPODELA NOVCA IZ FONDA
    Ukupan iznos sredstava gradskog Fonda za zaštitu životne sredine je 138 i po miliona dinara. Od toga je najviše namenjeno za upravljanje otpadom odnosno za uklanjanje divljih deponija – 84.783.340 dinara. Osim toga, za kontrolu i zaštitu vazduha i suzbijanje inhalacionih alergena planira se 30.403.501 dinara, za upravljanje otpadnim vodama 8.890.335 dinara, za kontrolu i zaštitu površinskih i podzemnih voda 1.263.660, za javne i zelene površine, biodiverzitet i zaštitu prirode 3.956.000, a za kontrolu i zaštitu od buke biće izdvojeno 1.532.990. Takođe, tri miliona dinara namenjeno je za informisanje i promociju životne sredine.

 

  • TRANSFER STANICA
    Na zrenjaninskoj deponiji trebalo bi da bude izgrađena transfer-stanica sa kompostilištem, gde bi se radilo razdvajanje i tretman otpada, a ostatak bi se odvozio na trajno zbrinjavanje na sanitarnu regionalnu deponiju u Kikindi. U septembru prošle godine Grad Zrenjanin zaključio je ugovore za izradu projektno-tehničke dokumentacije za transfer stanicu sa firmama „Drago projekt” iz Novog Beograda i „Beonant” iz Beograda. Dokle se u međuvremenu stiglo sa ovim projektom, do zaključenja ovog broja nisu saopštili iz Odeljenja za privredu, lokalni, ekonomski i ruralni razvoj Gradske uprave.

Milana Maričić