ADVOKAT DRAGAN BUKVIĆ O ISTRAZI TUŽILAŠTVA U SLUČAJU „BANATSKA PRIČA”

Nosilac banera nije bio adekvatno obezbeđen

Istraga o padu metalne konstrukcije na prošlogodišnjoj manifestaciji „Banatska priča” nije u potpunosti završena optužnicom zrenjaninskog Osnovnog javnog tužilaštva (OJT), podignutom početkom maja protiv vlasnika firmi koje su konstrukciju i binu montirale. Kako za naš list otkriva Dragan Bukvić, zastupnik novinarke Branke Jajić, drugi deo istražnog postupka vodiće Više javno tužilaštvo u Novom Sadu – tačnije Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije.
Pomenuta metalna konstrukcija srušila se tokom manifestacije 19. maja 2018, teško povredivši novinarku, a lakše još jednu osobu. Kako je pokazala istraga OJT-a duga godina dana, objekti postavljeni za Etnofestival „Banatska priča” nisu po svojim karakteristikama odgovarali tehničkoj dokumentaciji koju su na uvid imale gradske ustanove.
– Za „Banatsku priču” montirana su dva stuba i poprečna greda na koju je postavljen baner, što nije bilo vezano za binu. Međutim uz predmetnu urbanističku saglasnost, koju je izdalo JP za urbanizam, priložen je projekat sasvim drugačije kontrukcije – sa četiri stuba i krovnom kontrukcijom – objašnjava advokat Dragan Bukvić.

Kako je došlo do toga da se sruši metalna konstrukcija?
– Jedinstven stav veštaka mašinske i građevinske struke tokom istrage Osnovnog javnog tužilaštva jeste da je neposredni uzrok obrušavanja konstrukcije taj što je bila neadekvatno obezbeđena od prevrtanja, a u konkretnom slučaju prevrtanje je izazvao i pojačan vetar. Inače, u toku istražnog postupka nalaz je dao i sudski veštak medicinske struke, koji je utvrđivao vrstu i težinu povreda koje je Branka pretrpela.

Kakav je bio zaključak veštaka građevinske struke?
– Uočio je niz propusta organa i institucija koji su bili uključeni u organizovanje ovog etnofestivala. Mesna zajednica (MZ) „Veljko Vlahović” nije podnela pismeni zahtev JP za urbanizam za izdavanje urbanističke saglasnosti za postavljanje bine i metalne konstrukcije. Međutim, i pored toga, JP za urbanizam ju je izdalo 9. maja. Budući da se urbanistička saglasnost daje na osnovu pismenog zahteva, nejasno je na osnovu čega je ona ovom prilikom izdata. Takođe, MZ 9. maja nije bila sprovela javnu nabavku za ovu manifestaciju (11. maja su u sklopu nabavke male vrednosti podneli zahtev za dostavljanje ponuda firmama, prim.aut). Zbog toga nije jasno kako je Mesna zajednica tada uopšte mogla da Preduzeću za urbanizam podnese na uvid neku tehničku dokumentaciju za binu i metalnu konstrukciju.

Koji su još propusti utvrđeni u istrazi?
– Mesna zajednica je trebalo da još u fazi pribavljanja urbanističke saglasnosti navede da će se montirati baner na posebnoj metalnoj konstrukciji, što nisu učinili.
Veštaci su takođe utvrdili da je za konstrukciju i baner bilo potrebno priložiti mišljenje odgovarajućeg projektanta sa statističkim proračunom i preporukama za montažu određenog statičkog sistema. Dalje, Mesna zajednica jeste blagovremeno podnela zahtev za izdavanje rešenja za postavljanje bine Odeljenju za urbanizam Gradske uprave, ali je ono donelo rešenje šest dana posle manifestacije. Bez ove dozvole nisu smeli da se montiraju bina, metalna konstrukcija i baner, a propust je Mesne zajednice što je to dozvolila. Takođe, i komunalna inspekcija je trebalo da reaguje ukoliko je imala saznanja o održavanju „Banatske priče” jer je jedna od njihovih nadležnosti da kontrolišu postavljanje privremenih objekata bez odobrenja na javnoj površini.
Milana Maričić

Milana Maričić