DAN PARADAJZA U LUKINOM SELU: Neguju tradiciju u jedinoj proizvodnji koja se još isplati

Paradajz iz povrtnjaka Anuške Šimon iz Belog Blata najbolje je ocenjen na četrnaestom Danu paradajza“ održanom juče u Lukinom selu. Drugo mesto pripalo je Ištvanu Kurunciju iz Lukinog Sela, a treće Magdolni Halai iz Mužlje. Najukusniji kuvani paradajz pripremila je Marta Matijević iz Lipovičke Šume, drugo mesto zauzela je Marija Pap iz Lukinog Sela, a treće ponovo Anuška Šimon. U konkurenciji je bilo po 36 uzoraka svežeg i kuvanog paradajza.

Najkrupniji paradajz, težak 830 grama, je iz povrtnjaka Julijane Magde iz Ečke, koji se nalazi u ataru Lukinog Sela. Drugo mesto osvojila je Zora Matijević, sa paradajzom od 580 grama, a treće – Tiri Janoš iz Lukinog Sela koji je odgajio paradajz težine 530 grama. U nadmetanju u branju paradajza učestvovalo je šestoro dece i svi su proglašeni za pobednike. Manifestaciju su podržaji Pokrajinski Sekretarijat za poljoprivedu – koji je predstavljao zamenik sekretara Robert Otot, Fondacija Laslo Sekereš iz Mađarske, Grad Zrenjanin, Carska bašta“ Mužlja i firma Olivija market“ iz Novog Beograda, posredstvom koje se posebno organsko povrće plasira na beogradsko tržište.

L Selo Robert Otot zamebik pokraj sekretara za poljoprivredu otvara Dan paradajza

– Pokrajinska vlada i Sekretarijat za poljoprivredu ove godine su realizovali do sada najveći agrarni budžet od 8 milijardi i 300 miliona dinara. Sredstva su uglavnom usmeravana prema manjim i srednjim proizvođačima. Dosta novca plasira se mlađim poljoprivrednicima od 18 do 40 godina, sa mogućnošću povraćaja sredstava do 70 odsto. Razume se, podržavamo i manifestacije ovog tipa, jer želimo da afirmišemo ruralni razvoj i uvežemo interese poljoprivrednika sa trgovinom, pa i turizmom – izjavio je Otot ovom prilikom.

U crkvi posvećenoj rođenju Blažene Device Marije, poznatom kao Mala Gospojina (po Gregorijanskom kalendaru obeležava se 2. septembra) održana je dobro posećena propoved. Dosta reči u neformalnom delu nadmetanja bilo je o depopulaciji sela, koje sada ima manje od 500 stanovnika. To je manje od polovine broja stanovnika iz 1948. godine, a za 230 stanovnika manje u odnosu na 70-e godine prošlog veka.Najkrupniji proizvođači paradajza su porodice Bakoš, koji u plastenicima ima čitav hektar, a na otvorenom prostoru 15 hektara, Balanji, koji na tri ara pod plastenicima i dva hektara na otvorenom prostoru proizvodi isključivo organsko povrće, porodice Tiri i Taši. Sve one sarađuju sa mađarskom Fondacijom Prospetitati“.

M. SN.

l sELO bRANJE PARADAJZA BICEM.JPGMG_9241lUKINO SELO KATOLICKA mALA gOSPOJINA PROPOVED U CRKVIlUKINO SELO OCENJIVANJE KUVANOG PARADSJZA.jpg