Deset godina nakon svetske ekonomske krize: veoma spor oporavak srpske privrede

Piše: dr Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

 

Deset godina je dovoljno dug period za izvođenje određenih zaključaka u vezi sa procesom ekonomskog oporavka nakon svetske ekonomske krize iz 2008. godine.
Analizirajući poziciju Srbije deceniju nakon krize, možemo da zaključimo da se privreda naše zemlje veoma oporavljala znatno sporije od zemalja iz bližeg i daljeg okruženja. Za ocenu dostignutog nivoa ekonomske razvijenosti zemalja koristili smo podatke Svetske banke o vrednosti realnog BDP-a po stanovniku (u stalnim dolarima iz 2010. godine) u periodu 2009-2017. godina (2017. g. je poslednja za koju postoje uporedivi podaci).
Ono što se na bazi pomenutih podataka može izračunati jeste da su se privredna aktivnost i nivo ekonomske razvijenosti u Srbiji najmanje povećali u poređenju sa zemljama Regiona i drugim evropskim zemljama.
Vrednost BDP-a po stanovniku Srbije se u 2017. u odnosu na 2009. godinu povećala kumulativno (ukupno) za 11,8% (sa 5.359 na 5.993 dolara). U istom periodu BDP per capita se ukupno povećao za 23,9% u Albaniji, za 24,2% u Bugarskoj, za 22,5% u Bosni i Hercegovini, za 21% u Mađarskoj, za 19,4% u Severnoj Makedoniji, za 20,2% u Crnoj Gori, za 31,5% u Rumuniji, za 25,7% u Slovačkoj, za 17,1% u Češkoj itd. Jedino su Hrvatska (8,63%) i Slovenija (10,4%) imale nešto niži kumulativni rast BDP-a po stanovniku u posmatranom razdoblju.
Da je privredni rast u našoj zemlji tokom prethodne dekade bio sporiji u odnosu na druge evropske zemlje svedoči i podatak da su, na primer, deset zemalja Centralne i Istočne Evrope koje su 2004. godine postale članice EU (Kipar, Češka, Estonija, Letonija, Litvanija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija), u proseku ostvarile ukupan rast BDP-a po stanovniku od 24,8%, što je duplo više u odnosu na našu zemlju.
Kao rezultat ovakvih kretanja tokom decenije nakon svetske ekonomske krize, pozicija naše zemlje u pogledu ekonomske razvijenosti se nije značajnije promenila u evropskim okvirima. Naime, Srbija je u 2009. godini bila na nivou razvijenosti od svega 16,2% proseka EU-28 (Srbija 5.359 dolara : EU 33.064 dolara). Dekadu kasnije (2017. g.), pozicija Srbije u poređenju sa prosekom EU se nije promenila – naša zemlja je bila na nivou razvijenosti od 16,3% proseka EU-28 (Srbija 5.993 dolara : EU 36.735 dolara).
U istom periodu, pozicija naše zemlje u odnosu na države CIE koje su 2004. postale članice EU je čak lošija. U 2009. godini, Srbija je bila na nivou od 31% razvijenosti u odnosu na prosek ovih deset zemalja (Srbija 5.359 dolara : prosek CIE 17.266 dolara). U 2017. godini, naša zemlja je imala još lošiju poziciju, dostigavši nivo od „svega” 28,7% proseka razvijenosti zemalja CIE (Srbija 5.993 dolara : CIE 20. 847 dolara). Očigledno je da se nešto u našem razvojnom modelu mora unaprediti, jer na ovaj način teško da ćemo uspeti da „uhvatimo korak” sa drugim zemljama Evrope.