ELVIRA KOVAČ, NOVI IZVESTILAC SAVETA EVROPE O PRAVIMA MANjINA

Velika čast, ali i velika odgovornost

Ursula fon der Lajen, nova predsednica Evropske komisije je tokom svog prvog obraćanja Evropskom parlamentu rekla da „nema celovite Evrope bez Zapadnog Balkana”

Srbija ulaže puno truda da manjinski narodi koji žive na njenoj teritoriji, uživaju sva prava koja im garantuje Ustav naše zemlje. To zalaganje naše zemlje je nagrađeno kada je Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PSSE) postavila Elviru Kovač za izvestioca o pravima manjina Evrope.

Kako je došlo do inicijative da izvestilac za očuvanje jezičkog, etničkog, kulturnog i nacionalnog identiteta manjina bude izabran iz Srbije?
– Inicijativa za pripremu izveštaja na temu zaštita i očuvanje jezičke, etničke, kulturne i nacionalne raznolikosti Evrope pokrenuta je nakon što sam postala predsednica Komiteta za jednakost i nediskriminaciju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope januara 2018. godine. Za izvestioca na tu temu najpre je izabrana Miren Goročategi, ali s obzirom na to da je rok za izradu izveštaja kraj juna sledeće godine, a ona posle poslednjih izbora u svojoj zemlji više nije članica PSSE, članovi Komiteta su odlučili da je ja zamenim na ovom izuzetno značajnom zadatku.

Koji su Vaši zadaci kao izvestioca i koliko Vam traje mandat?
– Najvažniji dokument Saveta Evrope o pravima nacionalnih manjina je Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina. Moj primarni zadatak je da uz pomoć sekretarijata i članova Komiteta iz raznih zemalja članica Saveta Evrope ispitam da li ga države koje su ga ratifikovale, primenjuju na odgovarajući način. Plan je da na sledeću sednicu Komiteta, 4. decembra, pozovemo eksperte iz ove oblasti, organizujemo javno slušanje, a potom posetimo nekoliko država da bismo procenili stanje.

Kako biste ocenili položaj nacionalnih manjina u Srbiji?
– Ustav Srbije, osim osnovnih prava, nacionalnim manjinama garantuje i individualna i kolektivna prava. Između ostalog, garantuje pravo na službenu upotrebu jezika, zabranjuje nasilnu promenu etničkog sastava stanovništva u sredinama u kojima su nacionalne manjine tradicionalno nastanjene u većem broju itd. Nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju svoje nadležnosti i osnivači su obrazovnih, kulturnih i medijskih ustanova. Postoje posebni birački spiskovi nacionalnih manjina. Po zakonu o službenoj upotrebi jezika i pisma, nacionalne manjine imaju pravo na službenu upotrebu maternjeg jezika na teritoriji lokalne samouprave gde su tradicionalno nastanjene. Naime, u lokalnim samoupravama u kojima procentualno učešće određene nacionalne manjine u ukupnom broju stanovništva dostiže 15 odsto, obavezno je uvođenje u službenu upotrebu i maternjeg jezika te nacionalne manjine. Naša nastojanja u vezi sa zapošljavanjem po proporcionalnom principu urodila su plodom. Naime, u više zakona stoji da se prilikom otvaranja radnog mesta uzima u obzir etnički sastav stanovništva, predstavljanje manjina i poznavanje jezika manjina koji su u službenoj upotrebi.

Šta za našu zemlju znači odbijanje EU da otvori pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom?
– Dobra vest je da je politika proširenja ostala prisutna na agendi nove Evropske komisije. Sa druge strane, pregovarački proces je u zastoju. Srbija je od 2014. otvorila 17, a privremeno zatvorila svega 2 poglavlja. Kada bi se nastavilo ovim ritmom, samo za otvaranje preostalih poglavlja bile bi nam potrebne još 4 godine, što znači do kraja 2023. Ove godine otvoreno je samo jedno novo poglavlje, u junu. Tu je još i zatvaranje svih poglavlja. Potrebno je da, posle toga, ugovor o pristupanju ratifikuje svih 27 zemalja članica. Ova procedura, u principu, prema ranijim iskustvima zahteva dodatne 2 godine, imajući u vidu da negde to radi parlament, dok je u nekim državama za to neophodan referendum. Našim komšijama sve je išlo mnogo brže, ali tad su bile drugačije okolnosti.
Ursula fon der Lajen, nova predsednica Evropske komisije je tokom svog prvog obraćanja Evropskom parlamentu rekla da „nema celovite Evrope bez Zapadnog Balkana”, ali imamo i čvrst stav francuskog predsednika Emanuela Makrona da neće biti prijema novih članica sve dok se Unija ne reformiše iznutra. Evropska unija već decenijama obećava ne samo Severnoj Makedoniji i Albaniji, već čitavom regionu Zapadnog Balkana da je njihova budućnost unutar evropskog bloka.
Smatram da će se tehnički proces pregovora sigurno nastaviti, ali je veliko pitanje kojom brzinom.

Ž.Mišić