GEOGRAFSKI INFORMACIONI SISTEM ZRENJANINA, JEDAN OD BOLJIH U SRBIJI

Za stotine korisnika u Zrenjaninu i Republici

Ranije su ti podaci bili čuvani u papirnom, a već izvesno vreme u elektronskom obliku, ali su bili razbacani i nesistematizovani

Jedan od pojmova o kojima se poslednjih godina više govori nego što se stvarno zna, jeste GIS – geografski informacioni sistem. Stručni skup posvećen iskustvima u primeni tog sistema održan je u Zrenjaninu, nimalo slučajno; Miodrag Bogunović, savetnik na poslovima razvoja GIS-a u Gradskoj upravi, već pola godine je predsednik stručnog GIS udruženja Srbije.

Najpre, šta je GIS ?
– Geografski informacioni sistem je sistem za prikupljanje, obradu ,analizu i prikazivanje prostornih i drugih podataka u vezi sa uređenjem prostora, građevinskim zemljištem, komunalnom infrastrukturom i drugim aspektima života jedne opštine, grada. Ranije su ti podaci bili čuvani u papirnom, a već izvesno vreme i u elektronskom – digitalnom obliku, ali su bili razbacani, nesistematizovani… Najvažniji izvor podataka je državna ustanova – Republički geodetski zavod (RGZ), a tehnika kojom se stiče uvid u realno stanje je ortofoto snimanje terena. Razume se, koristimo i softver za preuzimanje snimljenog od Zavoda.

Do GIS portala Zrenjanina se lako dolazi…
– Da, i to je velika prednost kompletnog internet prezentacije Grada Zrenjanina. Baner gis.zrenjanin.rs startovali smo pre osam godina, realizacijom regionalnog projekta „Uspostavljanje GIS centra u Zrenjaninu”, u okviru EXCHANGE 3 programa Evropske unije. Dobili smo, u više navrata, priznanje da je ovo jedan od primera dobre prakse u našoj zemlji. Dužan sam da pomenem svoje odlične saradnike Zorana Brančića, diplomiranog mastera geografije, takođe savetnika za poslove GIS, i Gordanu Nataroš, diplomiranog inženjera mastera geodezije.

Kakva je praktična primena GIS sistema kojim naš grad raspolaže?
– Za najveći broj građana značajna je mogućnost pretrage adresnog registra ulica i kućnih brojeva, građevinskih i poljoprivrednih parcela, stambenih i poslovnih objekata. Posle pronalaženja odgovarajućeg broja parcele, putem javnog pristupa za pretragu baze podataka katastra nepokretnosti, nalazi se na http://katastar.rgyz.gov.rs/KnWebPublic – veb servisa Republičkog geodetskog zavoda, izborom grada Zrenjanina i jedne od 27 katastarskih opština može se napraviti informativna pretraga podataka, sa ažurnošću do 10 dana. Radi se o zemljištu – parcelama i delovima parcela – zgradama i drugim građevinskim objektima, koji sadrže podatke o: ulici/ potesu, podbroju parcele, površini, vrsti zemljišta, broju plana i broju lista nepokretnosti, obliku svojine, zasejanoj kulturi i slično… Važan je i vizuelni uvid u granice katastarskih opština i planova, parking zona, linija gradskog saobraćaja. Zanimljivi su i potpuno tačni i precizni podaci o izmerenom nivou buke, zagađenosti vazduha, koncentraciji aeropolena, sve do broja divljih deponija, zona oporezivanja i biračkim mestima.

GIS ima veliki broj korisnika.
– Imamo više od stotinu registrovanih korisnika iz gradske administracije, lokalnih i republičkih javnih preduzeća, a u poslednje vreme najčešći korisnici GIS-a su firme koje se bave procedurama u vezi sa ozakonjenjem i prodejom objekata, kao što su geodetske firme i agencija za promet nekretnina. Strani investitori, poput američko-korejskog „Eseksa” i kineska kompanija „Šandong Linglong” bili su veoma zahtevni: tražili su – i dobili – odgovor na desetine pitanja. GIS može mnogo da pomogne i komunalnim preduzećima i sektoru energetike, kako bi tačno znali gde prolaze vodovodne, kanalizacione ili cevi plinovoda i slično. Danas GIS portal grada Zrenjanina ima 10 mapa: GIS portal Zrenjanin, GIS industrijskih zona, GIS mrežne infrastrukture, Gradski adresar, Poljoprivredno zemljište, Kulturno-istorijsko nasleđe, Planska dokumenta, Demografske karakteristike, Radovi u gradu i Ustanova „Rezervati prirode”… Ova služba je u Zrenjaninu solidno ekipirana, ali većina radnih mesta svojstvenih za ovu službu, nažalost, još nije našla mesto u Katalogu radnih mesta u javnom sektoru Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Zakonska ragulativa obavezala bi lokalne samouprave na to, čime bi se mnogo dobilo.

M. Stojin