KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA U SREDNJEM BANATU: IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI

Bez masovnog otpuštanja

Ekonomski stručnjaci i privrednici napominju da će se posledice pandemije virusa korona nužno osetiti i u privrednim tokovima. Na srednjobanatskom tržištu rada, kako navode iz Službe za zapošljavanje, nije bilo velikih otpuštanja, a posao su mahom gubili oni koji su angažovani na određeno i van radnog odnosa.
Gledajući broj građana na evidenciji nezaposlenih pre i posle vanrednog stanja, primećuje se određena elastičnost i otpornost tržišta rada, naglašava Tatjana Mijatović, direktorka Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) u Zrenjaninu.
– Najviše je bilo isteka rada na određeno vreme i prestanka privremeno-povremenih poslova. Ekonomske mere Vlade dale su efekat da se lakše prevaziđu poteškoće koje su u ovom periodu imali poslodavci – navodi naša sagovornica.
Prema njenim rečima, po prestanku vanrednog stanja, od 11. maja, Nacionalna služba za zapošljavanje prilagodila je svoj rad novonastalim okolnostima uz obaveznu primenu svih propisanih epidemioloških mera prevencije i zaštite.

SVE JE BILO DOSTUPNO TELEFONOM ILI ELEKTRONSKI
U Filijali kažu da se komunikacija sa strankama obavljala telefonom ili elektronskim putem, tako da nezaposleni i poslodavci nisu bili uskraćeni ni za jedan vid usluga i prava. Građani su mogli da se prijave na evidenciju, podnesu zahtev za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, podnesu zahtev za izdavanje uverenja o nezaposlenosti, kao i da završe obuku „Put do uspešnog preduzetnika”.
Sa druge strane, poslodavci su imali mogućnost da elektronskim putem prijave potrebe za zapošljavanjem, da apliciraju za učešće u programima aktivne politike zapošljavanja, da podnesu zahtev za izdavanje dozvole za rad stranaca i drugo.
Nacionalna služba za zapošljavanje i tokom vanrednog stanja, omogućila je podnošenje zahteva za finansiranje svih programa zapošljavanja po raspisanim javnim pozivima, kaže Tatjana Mijatović.
– Poslodavaci su se najviše interesovali za programe stručne prakse i za novo zapošljavanje. Osim predviđenih uslova, prilikom odlučivanja posebno se vrednovalo da li su poslodavci od početka vanrednog stanja otpuštali zaposlene – ističe Tatjana Mijatović.

DODELjENE SUBVENCIJE ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE
Program za samozapošljavanje „Kako da započnem biznis” (za koji je završena obuka bila jedan od uslova za učešće), realizovan je elektronski. Informativni i edukativni materijal imejlom je dostavljen kandidatima koji su se prijavili, a zatim su oni telefonom i imejlom komunicirali sa savetnicom za razvoj preduzetništva.
– Doneta je odluka da 43 kandidata mogu da koriste subvenciju za samozapošljavanje za pokretanje sopstvenog biznisa. S obzirom na to da je 2019. godine 46 građana dobilo ovu subvenciju, obuka je uspešno realizovana i na ovaj, alternativni način – ističe mr Mijatović.
Kako kaže Aleksandra Štrbac, savetnica za planiranje karijere, konkurisanje na javne pozive za podršku zapošljavanja osoba sa invaliditetom (OSI) moguće je do kraja godine. To su programi – refundacija troškova podrške OSI koje se zapošljavaju pod posebnim uslovima i subvencija zarade za OSI bez radnog iskustva.
– Neki od javnih poziva i konkursa, otvorenih do kraja novembra 2020. godine, jesu: stručna praksa; pripravnici za nezaposlene sa srednjom i sa visokom stručnom spremom; sticanje praktičnih znanja; obuke na zahtev poslodavca, zatim program novog zapošljavanja za kategorije teže zapošljivih – objašnjava Štrbac. Kako dodaje, pokrajinski javni pozivi i konkursi za programe javnih radova, samozapošljavanja i novog zapošljavanja obustavljeni su zbog nedostatka sredstava.

  • TRAŽENA ZANIMANJA
    Tokom vanrednog stanja poslodavci su se najviše obraćali Službi za zapošljavanje kako bi angažovali radnike obezbeđenja, negovateljice, medicinske tehničare, lekare, konobare, pomoćne radnike u kuhinji. Po prestanku vanrednog stanja, traženi su operateri i pomoćni radnici u proizvodnji, prodavci, higijeničari, referenti (za opšte poslove, knjigovodstvo, zaštitu životne sredine, ljudske resurse, informacione tehnologije), kao i građevinski radnici… Međutim, podaci se stalno menjaju saglasno potrebama poslodavaca.

 

  • NEZAPOSLENI I NOVČANE NAKNADE
    Na evidenciji Filijale Zrenjanin, na području Srednjobanatskog okruga, na kraju jula bilo je 11.385 nezaposlenih (50 odsto žena), od toga u Zrenjaninu 5.807 (takođe oko 50 odsto žena). Na evidenciji krajem marta (kada je počelo vanredno stanje), u Okrugu je bilo 10.812 nezaposlenih, od toga u Zrenjaninu 5.437. Broj prijavljenih za novčanu naknadu ove godine po mesecima varira. U januaru su aplicirale 724 osobe, u aprilu 775, a u junu 807 korisnika novčane naknade.

M. Bečejac