O konkurentskoj poziciji Srbije u 2018. godini

Piše: dr Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Na rang listi 140 zemalja, a shodno izveštaju Svetskog ekonomskog foruma, Srbija je na takozvanoj međunarodnoj listi konkurentnosti „drži” 65. mesto u 2018. godini. U odnosu na prethodnu godinu na rang listi napredovali smo pet mesta, a vrednost Indeksa globalne konkurentnosti (IGK) Srbije je povećana za 1,7 poena (sa 59,2 na 60,9). Međutim, iako je ovo dobra vest, treba istaći i to da je većina drugih zemalja iz našeg bližeg okruženja takođe ostvarilo napredak na ovom području i to: Albanija 0,8 poena (sa 57,3 na 58,1), Bugarska za 1,2 poena (sa 62,4 na 63,6), Mađarska za 0,9 poena (sa 63,4 na 64,3), Crna Gora za 1,4 poena (sa 58,2 na 59,6), Rumunija za 1,3 poena (sa 62,2 na 63,5), Slovenija za 1,1 poen (sa 68,5 na 69,6). Jedino je BiH zabeležila pad za 0,3 poena (sa 54,5 na 54,2), dok je Hrvatska ostala na istom nivou od 60,1.
Inače, IGK meri konkurentnost na bazi 12 tzv. stubova konkurentnosti, koji su od ove godine svrstani u četiri velike grupe: 1. podržavajuće okruženje (u koje spadaju: institucije, infrastruktura, usvajanje informaciono-komunikacionih tehnologija i makroekonomska stabilnost), 2. ljudski kapital (u koji spadaju: zdravstvo i veštine ljudi), 3. tržišta (odnosi se na: tržište dobara, tržište rada, veličinu tržišta i finansijski sistem) i 4. sistem inovacija (odnosi se na: dinamiku poslovanja i sposobnost za inoviranjem).
Prema metodologiji koju primenjuje Svetski ekonomski forum, naša zemlja je, na globalnom planu, svrstana u region Evrope i Severne Amerike. U tom smislu, treba uočiti da je Srbija u 2018. godini u značajnom zaostatku za prosekom regiona kojem pripada i to prema svakom od 12 stubova. Tako, na području institucija zaostajemo za 12,9 poena, infrastrukture 5,7 poena, usvajanja IKT 11,1 poen, makroekonomske stabilnosti 16,8 poena, zdravstva 9,2 poena, veština 6,7 poena, tržišta dobara 5,5 poena, tržišta rada 4,7 poena, finansijskog sistema 13,6 poena, veličine tržišta 8,9 poena, dinamike poslovanja 7,4 poena i sposobnosti za inoviranjem 18,4 poena. Nameće se zaključak da najviše zaostajemo u domenu kvaliteta i funkcionisanja institucija, makroekonomske stabilnosti i sposobnosti za inoviranjem.
Kada su u pitanju institucije, Srbija ima vrednost pokazatelja od 51,6 i zauzima 76. od 140 mesta. U poređenju sa zemljama iz okruženja imamo bolje rezultate od BiH (indeks 45,6 i 111. mesto), Makedonije (indeks 50,6 i 85. mesto), dok smo lošiji od Albanije (indeks 53,9 i 68. mesto), Bugarske (indeks 53,6 i 70. mesto), Hrvatske (indeks 52 i 74. mesto), Mađarske (indeks 54,2 i 66. mesto), Crne Gore (indeks 54,7 i 63. mesto), Rumunije (indeks 58,1 i 46. mesto) i Slovenije (63,1 i 35. mesto).
Prema stubu koji se odnosi na makroekonomsku stabilnost, Srbija je rangirana na 64. mestu sa vrednošću indeksa od 75. Bolje pozicionirane zemlje prema ovom pokazatelju su Slovenija (1. mesto; vrednost indeksa 100), Rumunija (53. mesto; vrednost indeksa 89,1), Mađarska (43. mesto; vrednost indeksa 90) i Bugarska (52. mesto; vrednost indeksa 89,2), dok se lošije kotiraju Albanija (97. mesto; vrednost indeksa 70), BiH (73. mesto; vrednost indeksa 74,4), Hrvatska (106. mesto; vrednost indeksa 69,3), Makedonija (70. mesto; vrednost indeksa 74,6) i Crna Gora (102. mesto; vrednost indeksa 69,7).