PODSEĆANjE NA STOGODIŠNjICU USTANKA SELjAKA U STARČEVU: etnolog iz pančeva, dalibor mergel, predstavio svoj rad „starčevačka republika”

Banaćani digli bunu gnevni zbog poziva za regrutaciju

Važno je da se starčevački Hrvati sećaju svoje istorije i čuvaju je, a da po ugledu na slavne pretke uvek hrabro istupaju protiv nepravde, ne dajući se zavesti i pridobiti za različite lične ciljeve i interese velikih – istakao je Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije u svom govoru na predavanju o „Starčevačkoj republici” koje je u mesnom Domu kulture u četvrtak 31. oktobra održao etnolog Dalibor Mergel.

U ORGANIZACIJI BANATSKIH HRVATA
Događaj je organizovalo Udruženje banatskih Hrvata uz podršku Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a pored Žigmanova prisustvovali su mu i Mihael Tomšić, konzul prvog reda Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Darko Sarić Lukendić, član izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) zadužen za kulturu, Marin Piuković, predsednik Omladine DSHV-a i Goran Kaurić, predsednik Udruženja banatskih Hrvata i član HNV-a.
U uvodnoj reči, Žigmanov je u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata pozdravio sve posetioce i pohvalio organizatore i priređivača ovog prigodnog predavanja zbog posebne brige o povesti, kulturi i tradiciji hrvatske zajednice u Banatu.
Usledilo je izlaganje Dalibora Mergela, etnologa iz Pančeva i odličnog poznavaoca istorije starčevačkih i banatskih Hrvata. Tokom njegovog dugogodišnjeg novinarskog rada bavio se brojnim temama iz prošlosti naših krajeva. Pripremajući svoje tekstove on se susretao s obimnom arhivskom, memoarskom i žurnalističkom građom o „Starčevačkoj republici”. Ovoga puta je sve sabrao na jedno mesto i potrudio se da što bolje predstavi ova dramatična dešavanja i sve njihove kasnije interpretacije.
– Četrdesetak žitelja Starčeva hrvatske nacionalnosti, gnevni zbog poziva za regrutaciju u jutro 26. aprila 1919. godine, dižu masovnu pobunu zajedno sa svojim komšijama, Nemcima, Srbima, Mađarima i ostalima koji su im se pridružili. Umorni od ratovanja i željni mira i slobode, a istovremeno iznevereni od strane novih vlasti i seoskog kneza, Žive Jankova, koga nisu zatekli u opštinskoj kancelariji, demolirali su čitavu zgradu i na nekoliko sati preuzeli upravljanje Starčevom. U socijalizmu je stvoren lokalni mit o uspostavljanju tzv. „Starčevačke republike” čije su kolovođe, navodno pod uticajem boljševizma, želele da sruše monarhistički poredak. Danas Starčevom i okolinom i dalje kruži ova priča u različitim varijantama. Uprkos sačuvanoj obimnoj arhivskoj građi o sudskom procesu vođenom protiv pobunjenika, člancima iz novina i privatnim beleškama, posle čitavog veka od ovih zbivanja nije razjašnjeno šta se tada zaista desilo – naglasio je Mergel.

PODSEĆANjE NA ISTORIJU
Najpre je objasnio društveni kontekst u kome je došlo do revolta starčevačkog življa, a potom je govorio o samoj buni i njenim posledicama. Veoma podrobne zabeleške o tim burnim vremenima ostavio je Miša Brajac, predsednik opštine.
Sudski proces protiv učesnika ustanka vođen je sve do 1928. godine. Nakon Drugog svetskog rata u „Pančevcu” i „Politici” piše se o svemu kroz prizmu nove političke ideologije, a seljaci koji su se digli protiv vlasti okarakterisani su kao boljševici i komunisti. Tako je konstruisan mit koji se i dalje prepričava, a prava istina o razlozima zbog kojih se dogodila „Starčevačka republika” kao da je zataškana.
– Želeo sam da svi zainteresovani budu upoznati s različitim uglovima iz kojih se pisalo o događajima nastalim 1919. godine u Starčevu pružajući mogućnost svakome da samostalno pokuša da shvati to vreme i nezavidan položaj u kome su se naši seljaci našli. Nadam se da sam uspeo u svojoj nameri – zaključio je Dalibor Mergel na kraju svog predavanja.
Posetioci su, tokom druženja i zakuske upriličene nakon skupa, izrazili veliko zadovoljstvo svim onim što su te večeri čuli, a priređivač je iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata dobio poziv da na istu temu izlaže i u Subotici.

L. Z.