Problemi u gradskom budžetu – čega se odreći?

dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Privreda je vrlo složen i međusobnim vezama aktera prožet „organizam” u kojem svako od svakoga zavisi – kao u „sistemu spojenih sudova”. Pojava korona virusa će, najpre, negativno uticati na preduzeća u privatnom sektoru (manji obim poslovanja, smanjenje prihoda i sl.), sledstveno navedenom uslediće pad BDP-a i povećanje nezaposlenosti, da bi se sve, na kraju, odrazilo na smanjenje obima poreza koji država naplaćuje. Prema pojedinim istraživanjima, više od 60% preduzeća očekuje da će im se prihodi smanjiti i to za više od 50%. Kada je manje transakcija koje obavljaju mikroekonomski subjekti (porodice, domaćinstva i preduzeća), manje je i sredstava u budžetu države, jer se manje prihoduje po osnovu poreza. Tada država može manje da troši, povratno delujući na smanjenje tražnje na tržištu i/ili na stvaranje „lanca nelikvidnosti”. Kako bi se izbegla situacija da država postane generator nelikvidnosti, vlasti bi trebalo na vreme da sprovedu rebalanse svojih budžeta, smanjujući planirane budžetske rashode i izdatke za ovu godinu na nivo koji će moći i da plate, imajući u vidu očekivani pad budžetskih prihoda.
Koliki deo BDP-a država „zahvata” u obliku poreza? U EU-28 ukupni javni prihodi su u 2019. godini iznosili 45,1% BDP-a. Po zemljama se to razlikuje: u Francuskoj 52,6%, u Nemačkoj 46,8%, u Austriji 49%, u Italiji 47,1%, u Hrvatskoj 47,5%, u Sloveniji 44,2%, u Mađarskoj 44%, u Bugarskoj 38,4%, u Rumuniji 31,7% itd.
U Srbiji je udeo ukupnih javnih (budžetskih) prihoda u BDP-u u 2019. godini bio 41,6% BDP-a. Pri tome, iste godine je udeo prihoda lokalnih samouprava u BDP-u, nakon transfera sa viših nivoa vlasti, dostizao blizu 6,1% BDP-a, odnosno iznos od preko 2,8 milijardi evra. Međutim, u 2020. godini se očekuje smanjenje budžetskih prihoda lokalnih samouprava za oko 20-25% u odnosu na planirane iznose, a kao glavni razlog navodi se smanjen priliv po osnovu pripadajućih poreza, taksi i naknada usled smanjenih aktivnosti privrednih subjekata.
Prema Odluci o budžetu grada Zrenjanina za 2020. godinu, planirano je da se rashodi i izdaci koriste za sledeće programe (u milionima dinara): stanovanje, urbanizam i prostorno planiranje (455,2 mil.), komunalne delatnosti (648,3 mil.), lokalni ekonomski razvoj (13 mil.), razvoj turizma (97,1 mil.), poljoprivreda i ruralni razvoj (83,5 mil.), zaštita životne sredine (357,3 mil.), saobraćaj i saobraćajna infrastruktura (365,6 mil.), predškolsko obrazovanje i vaspitanje (471,3 mil.), osnovno obrazovanje i vaspitanje (338,2 mil.), srednje obrazovanje i vaspitanje (166,2 mil.), socijalna i dečja zaštita (223,6 mil.), zdravstvena zaštita (27 mil.), razvoj kulture i informisanja (413,5 mil.), razvoj sporta i omladine (251,5 mil.), opšte usluge lokalne samouprave (1.119,9 mil.), politički sistem lokalne samouprave (skoro 112,9 mil.) i energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije (skoro 54,8 miliona).
Šta će od navedenih stavki morati da „trpi” odlučiće oni koji su za gradski budžet i odgovorni. Ipak, „upada u oči” nekoliko stavki, poput planiranih izdataka za predškolsko obrazovanje, opšte usluge lokalne samouprave i politički sistem lokalne samouprave, pa bi možda tu najpre trebalo tražiti prostor za neophodne uštede.