PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U NAŠEM KRAJU NIJE NA ZAVIDNOM NIVOU

Paori sve manje kupuju njive

Prema izveštaju sa tržišta nepokretnosti iz prve polovine 2020. godine, cene poljoprivrednog zemljišta u Srednjobanatskom okrugu poslednje tri godine lagano rastu. To je samo jedan od razloga zašto poljoprivrednici slabo kupuju njive u poslednje vreme.

U ZRENjANINU HEKTAR OKO 5.000 EVRA
Cena obradivog zemljišta najviše zavisi od njenog kvaliteta, lokacije, veličine parcele, klimatskih uslova, zatim od toga da li se nalazi blizu bunara ili kanala za odvodnjavanje. Na cenu utiče i depopulacija sela i to koliko koštaju poljoprivredni proizvodi.
Kako saznajemo, prosečna cena njiva po hektaru iznosi 6.900 evra (minimalna je 650 evra, dok je maksimalna 37.150). U prvoj polovini 2017. godine taj prosek je iznosio 5.600, a u drugoj polovini 6.000 evra. Naredne godine prosek je bio oko 6.800 evra, a krajem 2019. prosečna cena zemljišta je skočila do 7.000 evra.
Na teritoriji Zrenjanina, u katastarskoj opštini Zrenjanin III cena po hektaru iznosi 5.528 evra. Uprkos nešto povoljnijim cenama u poređenju sa prosekom u srednjem Banatu, poljoprivrednici kažu da promet plodnog zemljišta nije na zavidnom nivou.

RANIJE KUPOVALI PO PET, A SADA JEDVA DVA JUTRA
– Ove godine je veća ponuda nego potražnja. U ponudi je mnogo privatnih njiva, ali nažalost nema kupaca. U Perlezu je dosta meštana dobilo njive restitucijom koju žele da prodaju jer se ne bave poljoprivredom. Ta zemlja je lošijeg kvaliteta i teško se prodaje. Ko neće da je proda, izdaje je u zakup. Cene zakupa su različite, mada su i one opale – objašnjava Negoslav Padejski, poljoprivrednik iz Perleza.
Kako kaže, dobit po hektaru je manja, a cena zemljišta ne raste. Padejski se priseća i poplava koje su pretrpeli prošle godine, pa su cene suncokreta i kukuruza niske i zarada mala.
– Situacija je loša i u susednim mestima. Ranije su poljoprivrednici kupovali po pet jutara zemlje, a sada jedva dva. Ljudi su opterećeni kreditima, pa stoga nisu toliko zainteresovani za kupovinu njiva. Sve je bilo drugačije pre tri godine. Troškovi rastu, a cene padaju – smatra Negoslav Padejski.
Sa njegovim rečima složio se i Vitomir Eremić iz Elemira, koji se bavi stočarstvom i povrtarstvom. Kako kaže, maksimalna cena njiva 2012. godine je bila 9.000 evra, a sada je cena za prvu i drugu klasu zemljišta oko 6.000 evra.
– Manje je kupaca ove godine. Razni su faktori koji utiču na pad prometa poljoprivrednog zemljišta. Subvencije su male, a nema ni radne snage. Mladi su otišli u gradove i u inostranstvo. Cene suncokreta i kukuruza su opale i mali proizvođači su u problemu. Nerentabilno je raditi na malim površinama. Mašine treba održavati, i mora se raditi sa boljom opremom. Samo potrošnja goriva je velika, a to je velika stavka – navodi Eremić.

  • TRAŽENE VIKENDICE I KUĆE NA SELIMA
    Da nema naročitog prometa poljoprivrednog zemljišta potvrdio je Nenad Vukolić, vlasnik Agencije „Vukolić nekretnine”. Prema njegovoj evidenciji, znatno je manje zainteresovanih kupaca za njive nego prošle godine, manje se uzimaju krediti, ali kaže da je velika potražnja za vikendicama i kućama na selu.
    – Najtraženije su one na beogradskom putu i u selima prema prestonici. Vikendice uglavnom kupuju Beograđani na tim lokacijama, a na to je uticala i pandemija virusa korona. Prosečna cena kreće se između 10 i 15.000 evra – navodi Vukolić.
    Prema izveštaju o tržištu nepokretnosti, u prvoj polovini ove godine prodate su 24 vikendice na teritoriji Grada.

I. Isakov