RIBNJACI „SVETOG NIKOLE” KUPCIMA VEĆ ISPORUČILI 1.100 TONA KONZUMNOG ŠARANA

Pristupačna cena uvećala potražnju

Od početka avgusta do sredine decembra, Poljoprivredno ribarsko preduzeće „Sveti Nikola” iz Sečnja domaćim kupcima isporučilo je 1.100 vagona konzumnog šarana. Milan Veljović, direktor, zadovoljan je učinkom ribarskog sektora firme i dodaje kako će ovogodišnja proizvodnja biti teška 1.700 tona, ali da se to odnosi i na prirast jednogodišnje i dvogodišnje ribe koja ostaje za tov, te na zalihe trogodišnjeg, već utovljenog šarana, koga će, kaže, biti u ribarnicama sve do Uskrsa…

Jezera na hiljadu hektara
Ribarski kompleks „Svetog Nikole” čine ribnjaci kod Neuzine i Banatske Dubice. Ukupno 16 jezera prostire se na hiljadu hektara. Po proizvodnji konzumne ribe Sečanj prednjači u Srbiji, a više od 2/3 učinka lokalnih alasa odnosi se na „Svetog Nikolu”.
Milan Veljović ističe da je riba sa znakom ove firme vrhunskog kvaliteta. Objašnjava da je posledica slatinasto-glinenog zemljišta u kom su iskopani ribnjaci, njihovo stalno čišćenje od mulja i krečenje. Kvalitetna voda gornjeg toka Tamiša, ali i hrana koju proizvodi isključivo „Sveti Nikola”, takođe doprinosi ukusu šarana.
– Održali smo kvalitet po kome nas poznaju kupci, naš šaran se ne oseća na mulj i to je ono što nas preporučuje – kaže Veljović, ističući da o ribi „Svetog Nikole” svedoči i sertifikat o standardu ISO 22000, koji Sečanjcima omogućava nesmetan izvoz ribe na tržište Evropske unije, kada im se to isplati:
– Evropljani hoće šarana od kilogram i po, koji se gaji dve godine, a naši potrošači insistiraju na trokilašu, šaranu kome za to treba tri godine…

Uredna isplata premija
Osim šarana, „Sveti Nikola” ribarnicama nudi i tolstolobika, amura, soma, dakako u mnogo manjim količinama… Ove tri vrste riba drže se kako bi čistile ribnjake od zaostale hrane, trave i uginule ribe – u ribnjacima tako funkcioniše biosistem, objašnjava naš sagovornik, ističući da se na vodenim ogledalima „Svetog Nikole” praktikuje stroga disciplina ishrane, pa riba zna gde će dobiti hranu i ne kreće se puno, odnosno olakšava alasima da je lakše izlove, kada za to dođe vreme.
Ova godina je takozvana ribarska, velike slave pale su u dane posta, proizvodnja ribe je veća, ali i njena potrošnja. Uoči početka sezone izlova, proizvođači su se dogovorili da cenu konzumnog šarana ostave na prošlogodišnjem nivou. Od njih ka trgovinama šaran odlazi po ceni od 300 dinara za kilogram.
– Mislim da je to bio potez koji se pokazao kao pun pogodak. Nema konkurencije iz uvoza, ali smo mi analizirali situaciju na domaćem tržištu i uvideli da će ribu malo ko kupiti ako je svinjetina jeftinija. Shvatili smo da je cena za koju se zalažemo korektna prema svima, prema potrošačima, nama dobavljačima, ali i trgovcima – kaže Veljović i dodaje kako premija države, od deset dinara po kilogramu konzumnog šarana koji se isporuči u prodavnice, dobro dođe alasima, ali nije razlog cene koja je ribu učinila pristupačnijom širem krugu potrošača.

  • Vade ribu ispod leda
    Riba izlovljena do 10. decembra, da bi bila isporučena trgovcima ili premeštena u zimovnike, dnevno je težila i 80 tona. Najveći deo ovogodišnjih poslova na ribnjacima Neuzine i Banatske Dubice je završen, ali pošto još ima kupaca koji dolaze po „restlove” porudžbina, alasi su prinuđeni da razbijaju led i izađu im u susret.
    U „Svetom Nikoli” planiraju da proizvodnju na jezerima organizuju tako da sveža riba bude u ribarnicama tokom cele godine, svih 365 dana, a ne da se kupcima nudi uglavnom pred praznike kojima prethodi post.

Z. Dedić