Stopa rasta BDP ‒ dokaz o uspehu ili puka varka

dr Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenjuje da će u 2018. godini Srbija ostvariti rast BDP-a od 3,5 odsto. Po MMF-u, u tekućoj godini rast BDP će na Malti biti 5,7%, u Rumuniji 5,1%, Irskoj 4,5%, Turskoj 4,4%, Luksemburgu 4,3%, Poljskoj 4,2%, Slovačkoj 4%, Sloveniji 4%, Letoniji 4%, Estoniji 3,9%, Bugarskoj 3,8%, Mađarskoj 3,8%, Albaniji 3,7% Češkoj 3,5% … Po stopi rasta BDP iza Srbije biće, na primer, BiH 3,2%, Crna Gora 3,1%, ali i Hrvatska 2,8%, Makedonija 2,8% …
Po projekciji MMF-a koja se odnosi na države sa razvijenom i naprednom privredom, može se uvideti da će ove godine ekonomije pomenutih zemalja rasti sporije nego što je to slučaj sa Srbijom, Albanijom, Crnom Gorom ili Hrvatskom. U Nemačkoj ona će iznositi 2,5%, Francuskoj 2,1%, Švajcarskoj 2,3%, Švedskoj 2,6%, Finskoj 2,6%, Holandiji 3,2%, Austriji 2,6%… Poređenja radi, projektovani privredni rast SAD-a je 2,9%, Kanade 2,1%, Velike Britanije 1,6%, dok će BDP 19 država članica EU koje su uvele evro, kao celine, rasti po stopi od 2,4%.
„Šampioni” po stopi rasta BDP-a bi u 2018. godini trebalo da budu: Turkmenistan 6,2%, Bangladeš 7%, Butan 7,1%, Kambodža 6,9%, Indija 7,4%, Mjanmar 6,9%, Filipini 6,7%, Vijetnam 6,6%, Kina 6,6%, Džibuti 6,7%, Libija 16,4%, Obala Slonovače 7,4%, Etiopija 8,5%, Ruanda 7,2%, Senegal 7%,
Iz prethodnog može da se zaključi sledeće: BDP najrazvijenijih i najstabilnijih privreda na svetu raste po nižoj stopi rasta nego BDP nerazvijenih i zemalja u razvoju. Jedan od bitnih razloga za to je što je razvijen svet dostigao zavidan nivo razvijenosti (odnosno BDP-a), te je statistička osnova na koju se stopa rasta računa veoma visoka. Stopa rasta, zapravo, nije ništa drugo nego promena BDP-a izražena u procentima u odnosu na početno stanje (nivo iz 2017. godine, kada je reč o 2018). Sa druge strane, manje razvijene i nerazvijene privrede polaze od niske osnove (nizak nivo BDP-a u 2017), pa i relativno malo povećanje (BDP-a) u procentualnom izrazu deluje veliko. Radi se, dakle, o statističkoj „varci”. Iako se BDP razvijenih zemalja povećava za više dolara, to u procentualnom izrazu izgleda manje, dok u slučaju nerazvijenih manje povećanje BDP-a kada se izrazi u procentima (preko stope rasta) deluje kao veliko. Važno je razumeti da stopa rasta pokazuje brzinu promene, a ne vrednost (veličinu) promene BDP-a.
Iz rečenog sledi i važna pouka iz oblasti razvojne ekonomije – stopu rasta BDP-a ima smisla koristiti kao pokazatelj ekonomskog uspeha samo u veoma dugom roku. Drugim rečima, ono što je najbitnije u vezi sa stopom rasta jeste da je ona tokom dugog niza godina (više decenija) pozitivna i stabilna. Visoka stopa rasta BDP-a u kratkom roku najčešće je signal nekih neodrživih okolnosti ili niske statističke baze na osnovu koje se računa. Ilustracije radi, u periodu od skoro jednog veka (1913-2007) BDP po stanovniku zemalja zapadne Evrope rastao je po prosečnoj godišnjoj stopi od 1,96%, dok je u SAD u periodu od 1870. do 2007. godine rastao prosečno godišnje po stopi od 2,03%.
Razvojni uspeh, dakle, „leži” u stabilnosti i u kontinuitetu, a ne u brzini privrednog rasta, koji samo na jako dugi rok (više desetina godina) pokazuje efekte za životni standard ljudi.